Kvalitetna priprema i informiranost važan su čimbenik u liječenju i stoga je bitno pacijentima koji se pripremaju na ugradnju umjetnog zgloba kuka te članovima njihovih obitelji pružiti informacije o zahvatu, vrsti anestezije, mogućnostima odabira proteze, pripremi prije operacije, mogućnostima rehabilitacije, realnim očekivanjima nakon operacije te eventualnim rizicima i mogućim komplikacijama.
Bolovi u zglobovima nakon četrdesete godine života
Nakon četrdesete godine života, zbog degenerativnih promjena pojavljuju se bolovi u gotovo svim dijelovima zgloba, kostima, hrskavici i vezivnom tkivu. Navedene promjene pojavljuju postupno. Jutarnja ukočenost ili nelagoda u zglobu nakon duljeg mirovanja neki su od prvih simptoma, no nakon razgibavanja uglavnom prolaze.
Drugi simptom je bol koja se u početku javlja samo nakon većih fizičkih opterećenja. Zahvaćeni mogu biti svi, od malih zglobova šaka pa do velikih zglobova poput kuka. Ciljano vježbanje, ravnoteža između odmora i kretanja, fizikalne procedure te lijekovi mogu olakšati navedene tegobe i djelomično usporiti degenerativne promjene. Unatoč tome, s vremenom zahvaćeni zglobovi mogu postati sve manje pokretni, a nažalost i posve ukočeni.
Bol tijekom dana i noći, zbog koje je onemogućeno hodanje, stajanje, sjedenje ili spašavanje značajno narušava kvalitetu života i bolesnika ali i ukućana. Ova bolna stanja ne ugrožavaju život, no zahvat koji će poboljšati njegovu kvalitetu postaje gotovo jednako vrijedan kao i njegovo spašavanje.
Mišljenje i procjena iskusnog stručnjaka preduvjet uspješne operacije
Ugradnja endoproteze kuka, koljena ili ramena danas se smatra najboljim izborom liječenja kod uznapredovalog osteoartritisa. Ovi zahvati značajno smanjuju bol i povećavaju pokretljivost u operiranom zglobu. Informacije o mogućnostima liječenja, operaciji, vrstama proteza, rizicima i komplikacijama postale su mnogo dostupnije no ipak, najvažnije je mišljenje i procjena iskusnog stručnjaka.
Pregled ortopeda kao prvi korak ka novom zglobu
Pregled ortopeda prva je i nezaobilazna stepenica na putu prema novom zglobu. Nakon pregleda liječnik procjenjuje da li je potrebna operacija te ukoliko jest, koja je vrsta zahvata najbolja, odabrat će tip proteze i procijeniti rizike s obzirom na dob, konstituciju i aktivnost pacijenta.
Pretrage prije operacije važan su korak pripreme
Sljedeći je korak priprema. Kako bi se rizici po zdravlje pacijenta sveli na najmanju mjeru, prije operacije potrebno je učiniti niz pretraga poput određivanja krvne grupe, standardne krvne slike i biokemijskih markera jetrene i bubrežne funkcije,briseva nosa i ždrijela, urinokulture i EKG-a. Ovisno o drugim zdravstvenim rizicima, anesteziolog može proširiti pretrage ili savjetovati kojim lijekovima prilagoditi dozu ili ih ukinuti prije operacije.
Prilagodba uvjeta stanovanja prije odlaska na operaciju
Prije operacije pacijent treba sebi prilagoditi uvjete stanovanja. Razmjestiti namještaj kako bi mogao hodati sa štakama po kući te imati pri ruci stvari za svakodnevnu upotrebu.
Poželjno je boraviti na jednoj etaži kako bi se izbjegle stepenice, i rasporediti stvari tako da sve bude dostupno bez sagibanja. Rizik od padova posebno je velik nakon zahvata, kada pacijent koristi štake. Svakako je potrebno ukloniti tepihe i kabele kako bi se spriječilo padanje. Tuš-kabina je bolji izbor od kade ali i postojeću kupaonicu može se prilagoditi ugradnjom rukohvata te dodataka za povišenje WC školjke. Udoban, čvrst i povišen stolac s rukohvatima bolje je rješenje od niske mekane fotelje. Pomagala poput žlice za obuvanje cipela te praktična obuća i odjeća smanjit će potrebu za sagibanjem. Potrebno je razmisliti o pomoći druge osobe u domaćinstvu.
Dolazak pacijenta u bolnicu
U bolnicu pacijenti trebaju donijeti lijekove koje redovito uzimaju, pribor za osobnu higijenu, pidžamu, donje rublje, papuče… Pacijent u bolnici boravi pet do deset dana, ovisno o ustanovi. Prije operacije obavezno je tuširanje i pranje kose s dezinfekcijskim sredstvom te skidanje zubne proteze. Na dan operacije treba biti natašte. To znači da šest sati prije pacijent ne konzumira hranu, a dva sata prije zahvata niti tekućinu.
Dani nakon koperacije
Nakon operacije pacijent ima urinarni kateter i drenove (cjevčice) u rani. U većini bolnica rana se svakodnevno previja, a u nekima je rana zaštićena specijalnim sterilnim povojem s kojim se možete odmah tuširati. Podlaktne štake ili drugo ortopedsko pomagalo pacijent dobiva u bolnici i koristi ih 4 do 6 tjedana, a nekada i dulje. Od prvog dana pacijent započinje s ustajanjem, hodom i ciljanim vježbama koje sprečavaju stvaranje krvnih ugrušaka u venama operirane noge. Kako bi se što prije uspostavila funkcija novog zgloba provode se rane vježbe a prije izlaska iz bolnice pacijenti samostalno ustaju , obavljaju osobnu higijenu a svladaju i hod sa štakama na ravnoj površini te na stepenicama.
Kontrole nakon operacije
Nakon operacije ortoped će kontrolirati pacijenta određeno razdoblje. Uobičajene su kontrole nakon 2 do 3 tjedna zbog vađenja šavova, zatim nakon 3 i 6 mjeseci, a nakon toga svake dvije godine.
Rehabilitacija nakon operacije
Devedeset posto poboljšanja nakon ugradnje bilo kojeg umjetnog zgloba očekuje se unutar prva 2 do 3 mjeseca koliko uglavnom i traje rehabilitacija. Rana rehabilitacija u trajanju od 3 tjedna u Hrvatskoj se uglavnom provodi u specijalnim bolnicama a nakon toga ju pacijent može nastaviti ambulantno, uz uputnicu liječnika opće medicine ili privatno.
Ishod i očekivanja
Ako je operacija dobro prošla, a rehabilitacija uspješno završena, nakon ugrađene endoproteze može se očekivati da će pacijent nakon nekog vremena uglavnom uspješno i bez bolova u operiranom zglobu funkcionirati u gotovo svim aspektima života. Operirani pacijenti već godinu dana nakon operacije nemaju veća ograničenja u svakodnevnom životu. Dozvoljene su, pa čak i preporučene, umjerene sportske aktivnosti poput plesa, golfa, bicikla, skijaškog hodanja i tenisa u paru. Nakon operacije treba izbjegavati rizične aktivnosti i prenaprezanja poput skokova, trčanja po neravnim terenima i težak fizički posao.
Foto: shutterstock
