Tijekom zimskih mjeseci zbog izloženosti niskim temperaturama, vjetru, ali i zbog dužeg boravka u zatvorenim grijanim prostorima naša koža postaje podložna isušivanju. Znate li na koji ju način pravilno njegovati? Za vas smo potražili odgovor kod specijalistice dermatovenerologije dr. Jolande Kanižaj Rajković iz Poliklinike Medikol.
Osim niskih temperatura, vjetra i suhog zraka u zatvorenim prostorima, isušivanju kože doprinose i svakodnevna sredstva za higijenu kože – sapuni. Možda se u prvi mah ne čini kao previše važna stvar, ali isušena koža je podloga za nastanak brojnih promjena zbog kojih u konačnici morate posjetiti dermatologa, ističe dr. Kanižaj Rajković.
dr. Joladna Kanižaj Rajković
„Zapravo dolazi do slabljenja zaštitnog lipidnog sloja u koži što mijenja barijeru kože, te posljedičnog pojačanog transepidermalnog gubitka vode i dehidracije kože što se manifestira kao svrbež, crvenilo, peckanje i ljuštenje. Koža postaje hrapava na dodir, te se mogu pojaviti pukotine, odnosno fisure. Ako u ovoj fazi ne njegujemo kožu s preparatima koji mogu oporaviti njezinu barijeru promjene mogu progredirati, te ih je potrebno liječiti potentnim lijekovima u obliku krema ili masti.“
U zimskim mjesecima zbog izlaganja hladnoći mogu nastati i ozebline. One mogu biti lokalizirane na pojedinim dijelovima tijela ili generalizirane kada govorimo o pothlađivanju cijelog tijela – hipotermiji.
„Za razliku od svakodnevnice, u zimskim mjesecima kada vani provodimo 5-10 posto dana, zbog zimskih sportova ili profesionalne izloženosti (prodavači na otvorenom, vojnici) taj postotak izloženosti iznosi 30 posto i više. Tada smo i podložniji nastanku ozeblina. Najčešće se pojavljuje crvenilo, infiltracija kože, ponekad i mjehuri na okrajinama, a radi se o pojačanom vaskularnom odgovoru na hladnoću ili vaskularnom oštećenju kože, a ponekad i potkožnog masnog tkiva uzrokovanog hladnoćom.“
Ovakvim promjenama su podložni odrasli i osobito djeca kojima češće treba kontrolirati jesu li im rukavice i čarape suhe i udovi topli, jer je to ujedno i jedina prevencija ozeblina.
„Ovo su najčešće promjene na zdravoj koži koje vidimo u zimskim mjesecima, no postoje razne bolesti kože i potkožja koje se pogoršavaju zbog gore navedenih vanjskih uzroka. Njega kože u zimskim mjesecima mora biti prvenstveno orijentirana na održavanje uredne funkcije barijere kože, dobru hidraciju i zaštitu od nepovoljnih vanjskih utjecaja. Naravno, uvijek svaki lokalni preparat mora biti i prilagođen tipu kože pojedine osobe. Onima sa suhom i osjetljivom kožom za svakodnevnu higijenu preporučam korištenje krema za čišćenje kože, koje čiste i hidriraju kožu istovremeno. Radi se o takozvanim cold kremama koje sadrže vodu, mineralna ulja, petrolatum i voskove. Na tržištu postoje brojni preparati za higijenu kože s dodatkom cold kreme. Za fotooštećenu kožu postoje takozvani bezmasni čistači, a zapravo su tekući sapuni koji čiste bez zamašćivanja i ostavljaju tanki hidratantni film na koži lica. Masna koža je najbolje zaštićena od isušivanja, tako da osobe s masnom kožom i tijekom zimskih mjeseci koriste preparate za čišćenje kože s dodacima aktivnih sastojaka za terapiju akni (benzil peroksid, sulfur, triclosan ili slične aditive s antibakterijskim djelovanjem).“
Dermatologinja Kanižaj Rajković ističe kako je za dnevnu njegu lica i tijela potrebno koristiti emulzije. One predstavljaju kombinaciju vode u ulju gdje je ulje najveća komponenta i čini raspon od 3-25 posto, što je bitno zbog lakšeg razmazivanja i učinka okluzije koji želimo postići. Tijekom boravka na otvorenom zimi, za njegu lica potrebno je koristiti emulzije s niskim stupnjem razmazivanja, odnosno tzv. hranjive kreme ili noćne kreme. Ako ste visoko na planinama tada je i insolacija povećana te je potrebna i krema za zaštitu od sunca s visokim zaštitnim faktorom (UVA+UVB 30). Tijelo je potrebno utopliti, održavati ga suhim i njegovati više puta dnevno emulzijama s visokim stupnjem razmazivosti, uz dodatnu njegu kože na rukama.
Ako ste bili uvjereni kako su samo kreme važne za njegu i zdravlje kože, varate se. Veliku ulogu igra i zdrava prehrana.
“Što se tiče prehrane ona mora kao i uvijek biti raznolika, nešto kaloričnija nego u ljetnim mjesecima, uz što više kuhane, tople hrane “na žlicu” i konzumacije sezonskog voća i povrća, te mahunarki, žitarica, ribe i mesa. Uravnoteženom i raznolikom prehranom osiguravamo dovoljan unos vitamina, te kod zdravih osoba nije potrebno dodatno uzimanje vitamina u obliku tableta.“
Katarina Ramić
