Što uzrokuje osjetljivost zubi?

Članak (07.05.2010.)

Što uzrokuje osjetljivost zubi?

Otkrijte sve prepreke zdrave usne šupljine.

  • Podijeli na:

Pretjerana osjetljivost zubi je pojam s kojim se mnogi ljudi susreću. Bol u usnoj šupljini zbog tople ili hladne temperature hrane ili pića koje konzumiramo, sama kiselina iz namirnica ili sokova koje pijemo, te udisanje hladnog zraka samo su neki od uzroka osjetljivosti zubiju.

Donosimo vam nekoliko najčešćih uzroka osjetljivosti zubi.

Pretjerano korištenje vode za ispiranje ustiju

Redovito održavate dah svježim ispiranjem vodice za usta, međutim, ne valja pretjerivati. Mućkanje ove tekućine u ustima nekoliko puta dnevno može dovesti do pretjerano osjetljivih zuba zbog kiselina koje se u njoj nalaze.

Rješenje: pitajte stomatologa za preporuku neutralne tekućine za ispiranje ustiju na bazi floura.

Kisela hrana i sokovi

Kombinacije kiselih sastojaka iz hrane i pića te šećera oštećuju caklinu ili zubno tkivo koje se nalazi ispod nje. Kada je caklina oštećena, bakterije, koje se hrane šećerima iz hrane, lakše prodiru do zuba i uzrokuju štetu.

Rješenje: Kako bi bili mirni i ne brinuli se oko karijesa, dva puta godišnje posjetite stomatologa, a zube četkajte najmanje dva puta dnevno. Ako ne možete smanjiti unos gaziranih ili kiselkastih pića, probajte zube četkati pola sata nakon konzumacije.

Kiselinu u ustima neutralizirajte komadićem sira ili čašom mlijeka nakon obroka.

Izbjeljivanje zubi

Svi žudimo za blistavim holivudskim osmijehom i priklanjamo se postupcima izbjeljivanja zubi kod stomatologa ili u kućnoj radinosti. Međutim, pasta za izbjeljivanje koja se temelji na peroksidu može uzrokovati pretjeranu osjetljivost zubi.

Rješenje: Osjetljivost je privremena i traje dok koristite ove preparate. Pitajte stomatologa za savjet i najbolja rješenja izbjeljivanja zubi. Ako pušite – prestanite, te ograničite konzumaciju kave, vina i sokova.

Periodontalne bolesti

Korijeni zubi sadrže tisuće sićušnih cjevčica koje vode do živčanih završetaka zuba. Korijeni zubiju se skrivaju duboko ispod zaštitnog sloja tkiva desni. Ako imate neku periodontalnu bolest (nezdravo zubno meso i ubi), desni će se povlačiti dalje od zubiju i korijen učiniti ranjivim.

Rješenje: Jedino vam stomatolog može pomoći s ovom tegobom. Medicina je jasno ustanovila vezu između periodontalne bolesti – nezdravo zubno meso i zubi – i drugih oboljenja, poput dijabetesa, srčanih bolesti, moždanog udara i Alzheimerove bolesti.

Preagresivno četkanje

Stomatolozi tvrde kako je agresivno četkanje najčešći uzrok pretjerane osjetljivosti zubi, koja dovodi do boli. Tek je na drugom je mjestu konzumacija hrane i pića. Agresivnim četkanjem nanosite bol desnima koje se, baš kao i kod periodontalnih bolesti, mogu početi povlačiti. Kada se zaštitni sloj cakline uništi ili se granica desni povuče, zubno tkivo ispod cakline (dentin) postane mekano i ogoljeno. Denitn se nadovezuje na živčanu unutrašnjost zuba, pa ako je ona nezaštićena, osjećamo bol jer je živac podložniji utjecajima.

Rješenje: Koristite četkicu s mekanijim dlačicama i odaberite zubnu pastu namijenjenu osjetljivim zubima i pravilno četkajte zube. Prilikom čišćenja zubiju, pazite na pritisak koji vršite na njih i desni.

Nedavna posjeta stomatologu

Ako ste nedavno popravljali zube, čistili ih od zubnog kamenca ili samo svratili na redovito čišćenje i zaštitni premaz, moguće je da će vaši zubi biti neko vrijeme osjetljivi. Ova će nelagoda proći s vremenom.

Škrgutanje zubima (bruksizam)

Istraživanja su pokazala kako osobe koje su pod velikim stresom često škrguću zubima u snu (bruksizam). Ova nesvjesna navika može oštetiti caklinu, uzrokovati osjetljivost zubiju i bol u mišićima odgovornima za žvakanje.

Rješenje: Promijenite stil života koji će se pobrinuti za lakše suočavanje sa svakodnevnim problemima koji vode stresu i spavajte sa zaštitom za zube (obratite se stomatologu).

Karijes

Kada se formira na zubu, karijes otvara put do korijena zuba mnogim iritantnima: hladim i toplim temperaturama, slatkišima, pa čak i samom zraku.

Rješenje: Redovita oralna higijena uključuje četkanje zubiju najmanje dva puta dnevno, čišćenje zubnim koncem, upotrebu interdentalne četkice i redovite posjete stomatologu (preporučuje se dva puta godišnje).

K. Horvat

Pronađite svog liječnika u adresaru privatnih zdravstvenih ustanova
Halo, doktore – pitajte i naši doktori odgovaraju!

Još na istu temu…

Anketa

Recite nam…

Kako ste proveli godišnji odmor?