Istraživači su razvili umjetnu mrežnicu koja može reproducirati normalni vid kod laboratorijskih miševa.
Dok se druge proteze uglavnom oslanjaju na brojne elektrode
u oku kako bi mozak mogao prikupiti što više informacija, liječnici su se u
ovoj studiji fokusirali na uključivanje prirodnog “koda” oka koji
pretvara slike u signale koje pak mozak može iščitati kao slike.
Mrežnica (retina) je unutarnja ovojnica oka, smještena na stražnjem dijelu
očne jabučice. Sadrži vidne stanice, štapiće i čunjiće koji pomažu u osjetu
svjetla i raspoznavanju boja. Fotoreceptori pretvaraju svjetlosne signale u
električne, koji se dalje prenose putem drugih živčanih stanica vidnog puta do mozga.
Degenerativne bolesti mrežnice odgovorne su za 25 milijuna
slučajeva djelomičnog ili potpunog gubitka vida diljem svijeta. Iako se
degeneracija može usporiti, trenutno za nju nema lijeka – proteze koje se
koriste u liječenju mogu povratiti vid samo djelomice te je tako vid ograničen.
Znanstvenici su mnogim istraživanjima pokušali povećati broj
stanica koje bi se trebale reaktivirati u oštećenom mrežnici, no stručnjaci
Medicinskog fakulteta Weill Cornell su uključili još jedan bitan faktor.
“Ne
samo da je potrebno stimulirati veliki broj stanica, nego one moraju biti
stimulirane pravim kodom – kodom koji mrežnica šalje mozgu”, objasnila je
dr. Sheila Nirenberg, voditeljica studije.
Njen je tim razvio dva sustava proteze: jedan bez koda i
drugi s njim. Stručnjaci su ustanovili kako je model koji je koristio kod
mrežnice rekonstruirao više detalja: lica, novinske članke, pejzaž… S obzirom da su ovi rezultati dobiveni u radu nad
laboratorijskim životinjama, sljedeći je korak suradnja s drugim istraživačima
na ljudskim modelima.
Rezultati su predstavljeni na godišnjem kongresu Društva za
neuroznanosti održanog nedavno u San Diegu.
Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization) procjenjuje kako
300 milijuna osoba diljem svijeta ima probleme s vidom, od
kojih je 45 milijuna slijepo. Zbog sve većeg broja stanovnika
te porasta udjela starijeg stanovništva, očekuje se kako će se do 2020. godine
ovaj broj udvostručiti.
K. Horvat
