Rigorozna dijeta može povećati rizik razvijanja bolesti kao što su dijabetes, srčana oboljenja i rak, neovisno o tome je li mršavljenje bilo uspješno ili ne.
Osobe koje ozbiljno pristupe svom problemu debljine i odluče se za
strogu dijetu, izlažu se nizu opasnih bolesti, ustanovili su istraživali sveučilišta
u Kaliforniji i Minnesoti koji su 121 ženu podvrgnuli dijeti od 1.200 kalorija
dnevno.
Kroz
razdoblje od tri tjedna, ispitanice su vodile dnevnik hrane i svog raspoloženja
– zapisivale su svaku namirnicu koju bi pojele i kako su se osjećale.
Također
su prije početka i nakon studije dale uzorak svoje sline kako bi stručnjaci
mogli izmjeriti razinu hormona stresa kortizola. Kada ograničimo unos kalorija
ispod dnevne potrebe organizma, ovaj se hormon izlučuje u povišenoj količini.
Hormon
kortizol je bitan tijelu jer regulira metabolizaciju glukoze ili upalne
procese, međutim, pretjerano izlaganje ovom hormonu može povisiti krvni tlak,
suspregnuti funkcije štitnjače, sniziti imunitet i povećati abdominalnu
masnoću. Svi ovi faktori doprinose kroničnim bolestima, među kojima se ističu
su dijabetes, srčana oboljenja i rak!
Većina
osoba koje su pokušale istopiti suviše kilograme zna kako dijeta također može
utjecati na naše mentalno zdravlje zbog osjećaja zakinutosti i stalne brige oko
toga što se jede i koliko se jede. Dijete koje uključuju malo kalorije
prethodno su povezane s depresijom, a istraživanje Sveučilišta Emory iz 2008.
godine pokazalo je kako psihološki stres zbog dijete dovodi do prejedanja.
Stručnjaci
ističu kako zdravo srce ne možemo imati dijetom, nego zdravim životom, koji
uključuje povećanu tjelesnu aktivnost i umjereno smanjeni unos kalorija.
- Bavite
se umjerenom tjelovježbom barem 30 minuta dnevno - ako
želite smršavjeti, vježbajte 60 minuta dnevno - smanjite
aktivnost koje su karakteristične za sjedilački način života - informirajte
se o broju kalorija koje su vam potrebne - saznajte
sve o ostalim faktorima rizika za spomenute bolesti, poput indeksa tjelesne
mase, razine kolesterola, krvnog tlaka i glukoze - jedite
uravnoteženo i zdravo, izbjegavajte transzasićene masne kiseline
(hidrogenizirane masti), a svakodnevno posegnite za voćem i povrćem - obroke
podijelite u pet manjih obroka, a najveću pozornost posvetite doručku - pijte
puno vode.
K. Horvat
