Pripremajući se za operativni zahvat svoje zdravlje „predajemo“ u ruke liječnika i medicinskoga osoblja, međutim bitno je naglasiti da smo i sami kao pacijenti aktivnim uključivanjem u proces pripreme i oporavka od operacije bitan čimbenik u postizanju povoljnog ishoda i smanjenju rizika i mogućih komplikacija vezanih uz operaciju.
Osnovni koraci kojima sami možemo doprinijeti kvalitetnijem liječenju i oporavku su:
- Otvorena i iskrena komunikacija sa zdravstvenim timom
- Prilagodba životnih navika i kontrola kroničnih zdravstvenih problema
- Realna očekivanja vezana uz operativni zahvat i oporavak
- Pozitivan stav i aktivno sudjelovanje u procesu liječenja i rehabilitacije
Otvorena i iskrena komunikacija sa zdravstvenim timom. Pitajte liječnike i medicinsko osoblje sve što vas zanima vezano uz predstojeću operaciju i kasniji oporavak.
Često se liječnici u ambulanti pred kojom je puna čekaonica pacijenata doimaju užurbano, ali to nije razlog da nešto bitno vezano uz zahvat za koji se spremate ostane „visjeti u zraku“. Dobro je unaprijed pripremiti par ključnih pitanja, no isto tako treba obratiti pažnju da to budu ciljana pitanja upućena pravoj osobi. Liječnik sa kojim dogovarate operaciju rado će odgovoriti na pitanja vezana uz njenu izvedbu i predviđeni tijek oporavka, ali pitanja vezana uz to da li u bolnicu treba ponijeti vlastitu pidžamu ili higijenske potrepštine primjerenija su za medicinsko osoblje koje će vas primiti na odjel na kojem ćete biti smješteni tijekom boravka u bolnici dok pitanja vezana uz anesteziju i terapiju bolova nakon operacije treba prepustiti anesteziologu koji će se o vama brinuti. Većina zdravstvenih ustanova ima i pisane upute vezane uz pripremu za operaciju i boravak u bolnici pa ih je uputno proučiti. Svima će biti lakše ukoliko na operaciju u bolnicu dođete spremni i informirani umjesto uplašeni i nepovjerljivi jer ne znate što vas čeka.
Iskreno odgovorite na sva pitanja zdravstvenog osoblja vezana uz vaše zdravlje i navike, uključivo konzumacije alkohola i uzimanje lijekova. Sve to će liječnicima pomoći da objektivno procijene rizik operacije i svedu ga na najmanju moguću mjeru.
Promjena životnih navika i kontrola kroničnih zdravstvenih problema
Bitno je da za operaciju budete u najboljoj mogućoj kondiciji. Surađujte sa vašim liječnikom obiteljske medicine i liječnicima koji će se brinuti o vama tijekom boravka u bolnici kako bi bili sigurni da su eventualne kronične bolesti poput dijabetesa ili povišenog krvnoga tlaka dobro kontrolirani prije operacije. Posavjetujte se sa liječnikom kako na siguran način poboljšati fizičku kondiciju prije operacije što će pomoći bržem oporavku i olakšati rehabilitaciju.
Šećerna bolest
Povišen šećer u krvi u perioperacijskom razdoblju može usporiti cijeljenje operativne rane te povećati rizik infekcije te komplikacija od strane bubrega i kardiovaskularnog sustava.
Ukoliko uzimate tablete za kontrolu dijabetesa u dogovoru s vašim liječnikom ćete ih izostaviti neposredno prije operacije. Na dan operacije trebate biti na tašte i može doći do pada razine šećera u krvi na vrijednosti opasne po zdravlje (hipoglikemija) ukoliko se ne pridržavate dobivenih uputa.
Stres operacije može dovesti do porasta razine šećera u krvi u ranom poslijeoperacijskom razdoblju te privremeno može biti potrebna viša doza inzulina od uobičajene.
Povišen krvni tlak
U razdoblju prije odlaska na operaciju učestalo mjerite krvni tlak da budete sigurni da je dobro reguliran do odlaska u bolnicu jer u protivnom može doći do odgađanja termina operacije.
Slabokrvnost (anemija)
Operacija ugradnje umjetnog zgloba kuka i koljena može biti vezana uz pojačan gubitak krvi. Slabokrvnost poslije operacije može dovesti do toga da se osjećate malaksalo i usporiti tijek rehabilitacije. Anemija prije operacije također povećava vjerojatnost da će vam biti potrebna transfuzija tuđe krvi pa je bitno da operaciji pristupite sa što boljom crvenom krvnom slikom radi čega vam u tjednima prije operacije liječnik može savjetovati uzimanje pripravaka željeza ili drugih lijekova.
Raspitajte se i koje mjere se u ustanovi u kojoj se spremate na operaciju poduzimaju tijekom i nakon same operacije da se smanji potreba za transfuzijom krvi.
Prekomjerna tjelesna težina
Istraživanja su pokazala da pacijenti prekomjerne tjelesne težine imaju veći rizik komplikacija za vrijeme i nakon operativnih zahvata.
Komplikacije tijekom same operacije uključuju otežano izvođenje određenih anestezioloških postupaka poput postavljanja venskoga puta za infuziju i izvođenja spinalne anestezije kao i otežano održavanje dišnoga puta tijekom duboke sedacije ili opće anestezije. Radi tehničkih poteškoća trajanje operativnog zahvata u pretilih osoba često je dulje, što povećava rizik komplikacija.
U poslijeoperacijskom razdoblju češće se javljaju infekcije, sporije je cijeljenje rana, usporena je mobilizacija i rehabilitacija te se češće javlja duboka venska tromboza.
Češće su i komplikacije vezane uz samu protezu. Pretili pacijenti poslije operacije ugradnje umjetnog zgloba ne postižu povećanje pokretljivosti i opseg pokreta u mjeri kao pacijenti normalne tjelesne težine i češće dolazi do iščašenja proteze kao i labavljenja njenih dijelova što može zahtijevati ponovnu operaciju.
Obzirom da je ugradnja proteze kuka ili koljena elektivni zahvat, u načelu je poželjno prethodno regulirati tjelesnu težinu. Pacijenti često navode bolove pri kretanju kao razlog nemogućnosti mršavljenja i da im je namjera učiniti to čim se oporave od operacije. Nažalost većina pretilih pacijenata i nakon operacije zadrži tjelesnu težinu približnu onoj sa kojom su pristupili operaciji.
Ključ regulacije tjelesne težine su promjena prehrambenih navika te tjelovježba. Postoji niz tjelesnih aktivnosti koje manje opterećuju zglobove, poput vožnje bicikla ili plivanja koje je moguće izvoditi i prije operacije. Također je poželjno smanjiti unos masnoća i kalorija i prehranu temeljiti na voću, povrću, žitaricama, bijelom mesu i mliječnim proizvodima sa smanjenim udjelom masti.
Pušenje
Kod pušača je povećan rizik komplikacija nakon operacije u odnosu na nepušače. Češće su infekcije, upala pluća te srčani i moždani udar.
Pušenje također može usporiti cijeljenje kosti nakon prijeloma i operativnih zahvata.
Da bi poboljšali ishod i smanjili rizik operativnog zahvata pokušajte prestati pušiti barem mjesec dana prije i ne ponovno početi do nekoliko tjedana nakon operacije. U idealnom slučaju u potpunosti ćete prestati pušiti i dugoročno unaprijediti vlastito zdravlje.
Depresija
Ukoliko ste često slabog raspoloženja i osjećate nedostatak energije i poticaja za svakodnevne aktivnosti postoji veća vjerojatnost da će bolovi nakon operacije biti izraženiji i da će biti potrebne veće količine jakih lijekova protiv bolova kroz dulje vrijeme što će smanjiti kvalitetu oporavka. Također je veća vjerojatnost razvoja kroničnih bolova.
Ako imate simptome depresije dobro je potražiti liječničku pomoć i započeti terapiju prije pristupanja operaciji.
Smetnje pamćenja i poremećaji kretanja
U osoba starije životne dobi češće su smetnje pamćenja i poremećaji kretanja poput Parkinsonove bolesti. Boravak u nepoznatoj sredini (bolnica) uz stres operacije mogu dovesti do smetenosti pacijenta sa gubitkom orijentacije o događajima i vremenu. Poremećaji kretanja mogu povećavaju opasnost od padova poslije operacije.
Ukoliko to uvjeti u bolnici dozvoljavaju dobro je da uz vas boravi netko od obitelji ili druga bliska osoba koja će vam olakšati boravak u bolnici i komunikaciju sa zdravstvenim osobljem te pomoći da ostanete mentalno pribrani. Obitelj i prijatelji također vam mogu pomoći dok se krećete u nepoznatoj sredini i smanjiti rizik pada.
Infekcije
Bakterije poput stafilokoka mogu rasti u nosnoj šupljini i na sluznicama bez da izazivaju simptoma, ali mogu uzrokovati ozbiljne infekcije nakon operacije. Prije operacije ugradnje umjetnog zgloba potrebno je napraviti pretrage na prisustvo bakterija u mokraći te nosnoj i usnoj šupljini. Ovisno o rezultatu tih pretraga ponekad je potrebno provesti antibiotsku terapiju prije operacije.
Također je potrebno liječničkom timu navesti prethodno preboljele teže infekcije i sanirati eventualne probleme sa zubima nekoliko tjedana prije operacije. Svaki zahvat na zubima povećava mogućnost ulaska bakterija iz usne šupljine u krvotok i infekcije ugrađene proteze.
Lijekovi
Prije dolaska u bolnicu pripremite listu svih lijekova koje redovito uzimate. Najbolje je da prepišete točan naziv lijeka sa originalne kutije, kao i točnu dozu (u miligramima – mg) te koliko puta dnevno i u koje doba ih uzimate.
Obavezno na vrijeme dajte do znanja ukoliko trošite neki od lijekova protiv zgrušavanja krvi (Martefarin/Marivarin, Pigrel/Plavix/Zyllt/Klopidex,Tagren, Aggrenox, Xarelto, Pradaxa…) jer će ih vjerojatno biti potrebno izostaviti nekoliko dana prije operativnog zahvata što ćete dogovoriti sa nadležnim liječnikom. Nastavite li ih uzimati na svoju ruku postoji visoki rizik krvarenja za vrijeme operacije.
- Ukoliko redovito uzimate acetilsalicilnu kiselinu (Aspirin, Andol, Cardiopirin..) u načelu je možete nastaviti uzimati do dana operacije ukoliko vam liječnički tim ne savjetuje drugačije.
- Ukoliko bolujete od dijabetesa i uzimate inzulin ili tablete za kontrolu razine šećera u krvi iste treba izostaviti ujutro na dan operacije.
- Lijekove koji se uzimaju radi bolesti štitnjače potrebno je nastaviti uzimati i na dan operacije.
- Lijekove za kontrolu povišenog krvnog tlaka također je u načelu potrebno redovito nastaviti uzimati osim ukoliko od anesteziologa niste dobili drugačije upute.
- Ukoliko redovito uzimate lijekove protiv bolova iz skupine nesteroidnih protuupalnih lijekova poželjno ih je izostaviti 5 dana prije operativnog zahvata i u tom razdoblju po potrebi zamijeniti lijekovima koji ne utječu na zgrušavanje krvi poput paracetamola i tramadola
Na kraju bitno je ponoviti kako je pacijent aktivni učesnik vlastitog liječenja i bitan čimbenik u postizanju povoljnog ishoda i uspješnosti operativnog zahvata.
