Svake godine početkom prosinca počinju priprema za blagdane. Okićene ulice, trgovi, trgovine, na svakom koraku vrebaju lampice i razni ukrasi. Sve je to praćeno prigodnom glazbom koja bi trebala probuditi ushićenje i veselje u vama. No, vi se ne osjećate tako? Što kada blagdani postanu opterećenje, a tuga zauzme mjesto očekivane sreće? Ne brinite, niste jedini.
Okolina koja nas okružuje ponekad ima nerealna očekivanja. Smatraju
kako se u vrijeme blagdana i iščekivanja istih svi trebamo osjećati sretno,
lepršavo, poletno i zadovoljno. Umjesto toga, vi se osjećate umorno i pod
velikim ste stresom. U razgovoru s nekolicinom građana, otkrili smo koji su
najčešći razlozi tuge u vrijeme blagdana:
Usamljenost. Članovi uže obitelji zbog udaljeljenosti ili
nekih drugih obaveza ne mogu biti s vama u božićnoj noći. Dobro je poznato da
je to obiteljski blagdan i u nedostatku bliskih osoba često se osjetimo
bezvoljno i prazno.
Gubitak bliskog člana obitelji, nedavna rastava i sl. Bude
se lijepa sjećanja na nekadašnje blagdanske proslave. Navika na neke ljude i
nedostatak istih može ozbiljno ugroziti vaše raspoloženje. Iako je teško, treba
se pokušati prilagoditi novoj situaciji.
Financijska nemogućnost. Blagdani su s godinama postali
odveć komercijalizirani. Većinu ljudi umjesto odmora i obiteljskog okruženja blagdani
asociraju na kupovinu, što kupiti i koliko platiti (ne treba posebno
naglašavati trenutnu financijsku moć građana naše zemlje). “Svake godine isto:
strka oko poklona, a novaca je malo. Svi nešto očekuju jer je vrijeme
darivanja, a ja u korist njih oduzmem sebi mogućnost priuštiti si ono što
smatram da zaslužujem“, rekla nam je 42-ogodišnja Ž. K., te dodala kako se s
godinama zbog toga prestala veseliti blagdanima.
Previše slobodnog vremena.
Opterećenost poslom i svakodnevne obaveze predstavljaju nam golem teret. Unatoč
tome što nam treba odmor, promjena dnevne rutine može ugroziti naše dobro
raspoloženje. Ukoliko se pažnja ne preusmjeri na nama zanimljive aktivnosti,
odmor možemo provesti lošije od očekivanoga. Više slobodnog vremena znači i
više vremena za nepotrebna razmišljanja, što može dovesti do osjećaja praznine. Slično
se događa i za vrijeme godišnjih odmora, a nedjelja se zbog manjka aktivnosti
smatra najdosadnijim danom.
Manjak svjetlosti. Dobro je poznato kako svjetlost pozitivno
utječe na ljude. Pred kraj godine dani su kraći, malo je lijepih i sunčanih
dana. U studenome i prosincu dani su najkraći, a sunca dobivamo na kapaljku. Puno
se ljudi u ovom vremenu osjeća lošije no inače.
Bez brige, sve navedeno ne mora nužno značiti kako bolujete
od depresije. Više o tome kako se nositi sa spomenutim teškoćama otkriva i
savjetuje dr. Milan Košuta, psihoterapeut:
“Ne postoji blagdanska depresija. Postoji nelagoda u ljudi
koji ne žele podleći pritiscima kojima društvo određuje što je “ispravno” a što “neispravno”. Ta nelagoda se može pojačati ako je osoba u nedavnoj prošlosti doživjela
gubitak bilo kakve vrijednosti: prekid veze ili braka, gubitak posla, ozbiljan
nagovještaj gubitka, smrt ili teška bolest bliske osobe, teška i prijeteća
bolest. S druge pak strane, takvi društveni pritisci olakšavaju čovjeku da kroz
jasno “ne“ normama koje nisu dio njegova autentična postojanja, izgrade svoju
osobnost. Jedinstvenost i neponovljivost, premda to zvuči nekome kao fraza,
izgrađuju se cijeli život. Jedinstvenost i neponovljivost ne znači hedonizam i
egoizam. Upravo obrnuto, tek kad doživim sebe kao posebnu i neponovljivu osobu,
i kad mi je svaki dan nov i poseban, mogu u drugome tako nešto vrijedno
prepoznati ili mu olakšati da prepozna. To je prevencija da blagdanska nelagoda
ne poprimi razmjere bolne tjeskobe, očaja
nja ili možda depresije. Dovođenje u
svjesno sposobnosti da se može odabrati između nekoliko mogućnosti, također
djeluje preventivno. Tako npr. i kada se nema novaca može se lijepo zamotati
neka draga knjiga i dati je kao dar. Puno mi je draži takav dar od darova,
koliko god koštali, tipa “kupit ću mu samo da ga se riješim“. Svjetlost je
izuzetno važan faktor i nedostatak istog pogoršava u većine ljudi raspoloženje.
Svemu tome skloniji su ljudi koji su već imali depresivnu epizodu. Srećom, blagdanska
nelagoda prođe čim prođu blagdani“.
Ukoliko se i nakon blagdana osjećate loše, svakako potražite
savjet stručnjaka. Osjetite li dodatne simptome poput nesanice, naglog
dobivanja ili gubitka na težini, glavobolje, ako ste pretjerano tjeskobni i razdražljivi,
te ako aktivnosti koje vas inače uveseljavaju obavljate smanjenim ili nikakvim
intenzitetom (posao, hobi, seks, druženje s prijateljima itd.), povjerite se
članovima obitelji i zajednički potražite pomoć.
“Članovi obitelji mogu pomoći jedni drugima tako da slušaju i čuju jedni druge.
Idealno je pokušati čuti i razumjeti drugoga čovjeka ne u vlastitim terminima,
već u terminima i na način kako taj čovjek doživljava svijet. To se onda zove –
podrška“, savjetuje dr. Košuta.
Dragi čitatelji, nakon što ste nas pozorno pročitali, želimo vam za kraj
reći da budete ono što jeste i činite samo ono što je u skladu sa svojim
željama i potrebama. Donesite još danas odluku – više ću se voljeti i više
misliti na sebe. Sebično? Ne! Razumno? DA!
Ordinacija.hr želi vam sretne blagdane!
Prof. Ivana Grbavac
