Sindrom karpalnog tunela

Članak (21.09.2009.)

Sindrom karpalnog tunela

Žarenje, trnci i obamrlost prstiju, te otežana fina motorika ruku simptomi su koji upućuju na sindrom karpalnog tunela.

  • Podijeli na:

Tegoba poznata kao sindrom karpalnog tunela najčešće se javlja kod žena u dobi od 40 do 60 godina. Simptomi uključuju žarenje i/ili trnce u prstima, nekad čak i obamrlost, a smetnje osjetno otežavaju finu motoriku ruku. Najprije se, u većini slučajeva, javlja bockanje u jagodici srednjeg prsta. Kasnije počne trnuti cijeli srednji prst, a isto se događa i s palcem i kažiprstom. Zatim šaka postaje obamrla i bez snage. Bol se može proširiti u podlakticu, čak i do ramena, a postupno slabi i osjet u šaki.

Simptome osjete svi

Simptome sindroma karpalnog tunela barem jednom u životu doživimo svi: najčešće se pojave kad je ruka dulje vrijeme savinuta ili fiksirana u istom položaju – dok spavamo, čitamo, telefoniramo ili vozimo automobil. Krivac nije – kako se često pretpostavlja – smetnja u prokrvljenosti, nego povećani pritisak na živac medianus koji prolazi kroz karpalni tunel na ručnom zglobu (vidi skicu).

Laganom masažom ili protresanjem šake obamrlost u pravilu popušta. No, ako simptomi traju dulje vrijeme, može doći do oštećenja živčanog sustava ruke uslijed čega će vjerojatno oslabjeti muskulatura šake, posebno palca. Time se znato umanjuje kvaliteta života: teško se izvode čak i najjednostavniji pokreti rukom poput otvaranja boce, rezanja kruha, ulijevanja kave, biranja broja na telefonu, uvlačenja konca u iglu itd.

Uzroci sindroma

ZenaSindrom karpalnog tunela osobito je raširen kod osoba između 40. i 65. godine te je vrlo čest raslog posjeta liječniku. Rizik od obolijevanja od ovog sindroma je od 8 do 10 posto, a bolest pogađa žene dva do tri puta češće nego muškarce. Mnogo je faktora koji mogu pogodovati pojavi sindroma karpalnog tunela: urođeni suženi karpalni tunel, hormonske promjene (kao trudnoća i menopauza), dijabetes, poremećaj rada štitnjače, oštećenje bubrega, upale i frakture ruke ili posao s jednostranim opterećenjem.

Česti uzrok sindroma je opterećenje ručnog zgloba, zbog čega tkivo tetiva postaje zadebljalo čime se smanjuje prostor unutar kanala. I izrazita savijanja i istezanja ruke mogu potaknuti bolest ili je pogoršati. Većina liječnika smatra modernom bajkom rašireno uvjerenje kako rad na kompjutoru i puno tipkanja također pogoduju pojavi ove bolesti. Točno je da je krivac ukupno loša ergonomija radnog mjesta.

Operativni zahvati

Primijetite li tipične simptome, potražite što prije pomoć ortopeda ili liječnika sportske medicine koji će, ako se potvrdi sumnja na sindrom karpalnog tunela, proslijediti slučaj neurologu. Konačna dijagnoza postavlja se nakon neuroloških testova, ispitivanja osjetljivosti kože ruke te provodljivosti živca uz pomoć električnih podražaja. Tek tada se preporučuje operacija. U velikoj većini slučajeva njome se situacija osjetno poboljša, što je posebno zamjetno u smanjenju bolova koji se javljaju tijekom noći. Ipak, ako je pritisak na "središnji" živac bio dugotrajan ili izrazito intenzivan, ponekad se živac u potpunosti ne oporavi. Stoga ne treba predugo odgađati operaciju.

Zahvat se sastoji od odvajanja ligamenta koji zatvara gornju stranu kanala, tako da živac ponovno dobije dovoljno mjesta. U uznapredovalim slučajevima dodatno se može raširiti zadebljala stijenka živca te ukloniti promjene nastale na tetivama prstiju. Operacija se obično provodi ambulantno pod lokalnom anestezijom i traje najviše 30 minuta. Može se izvesti konvencionalnom metodom (nakon koje ostaje ožiljak dugačak 3-4 cm) ili endoskopski (kod ovog je zahvata rez od 1 do 2 cm). Zbog male rane koja nastaje tijekom endoskopskog zahvata puno su rjeđe komplikacije s ožiljkom, a pacijent može vrlo brzo ponovno nastaviti sa svakidašnjim aktivnostima. Međutim, ta metoda nosi i nešto više rizika: postoji opasnost ozljede medianus živca, a rijetko se može dogoditi da se karpalni tunel ne proširi dovoljno, pa je potrebno ponoviti zahvat. Bez obzira na metodu zahvata, nakon operacije potrebno je ruku štedjeti četiri do šest tjedana, tijekom kojih pacijent smije izvoditi samo lagane aktivnosti (primjerice podizanje šalice). Ruka ostaje osjetljiva do šest mjeseci nakon zahvata.

Drugi oblici terapije

Operacija nije uvijek potrebna: u lakšim slučajevima liječnici preporučuju vitaminsku terapiju i poštedu ruke. U ranom stadiju liječnik propisuje uzimanje preparata s vitaminom B6 te nošenje tzv. kalupa za šaku koji onemogućava savijanje ruke u zglobu tijekom spavanja.

Sredstva protiv bolova i reume treba primjenjivati samo kratkotrajno u slučaju akutnih tegoba. Kod jakog naticanja tetiva u karpalnom tunelu može pomoći injekcija kortizona, no često pomaže samo kratkoročno. Injekciju smije davati samo iskusni liječnik, u protivnom postoji rizik od ozljede živca.

U početnom stadiju i fizikalne su se mjere pokazale djelotvornima. Na američkom tržištu pojavio se i medicinski pomoćni uređaj (pod nazivom C-Track), koji izvana djeluje na karpalni tunel mehanički ga istežući i šireći.

Neovisno o vrsti terapije koja se primjenjuje, ako je sindrom karpalnog tunela dijagnosticiran, treba izbjegavati prevelike napore za ruku. Radite li, primjerice, puno na kompjutoru, trebali biste koristiti ergonomsku tipkovnicu, pobrinuti se za dobar oslonac ruku i nakon najviše dva sata rada napraviti stanku. Pokazalo se da pošteda bolne ruke daje dobre rezultate; nije rijetkost da, u slučajevima kad se šaka rastereti, dođe do spontanog poboljšanja.

Karpalni tunel

Prikaz lijeve ruke

1. Karpalni tunel - njegovo suženje izaziva pritisak na živac

2. Živac medianus - prolazi kroz karpalni tunel

3. Tetive prstiju - mogu odebljati zbog opterećenja zgloba

4. Mišić palca - može oslabjeti zbog oštećenja živca

Pronađite svog liječnika u adresaru privatnih zdravstvenih ustanova
Halo, doktore – pitajte i naši doktori odgovaraju!

Još na istu temu…

Anketa

Recite nam…

Kako se nosite s nesnosnim ljetnim vrućinama?