Čak i kratka izloženost onečišćenom zraku može povisiti vaš rizik od srčanog udara, upozoravaju francuski istraživači.
Negativan utjecaj zagađenog zraka na zdravlje proučava se već dulje vrijeme: ono može umanjiti učinkovitost inhalatora koji se koriste za tretiranje astme; dugoročna izloženost može dovesti do promjena na mozgu i samim time rezultirati poteškoćama s učenjem i pamćenjem. Osim što šteti srcu i plućima, onečišćen zrak je povezan i s dijabetesom.
Sada su francuski stručnjaci ovom popisu dodali i povišen rizik od srčanog udara! Stručnjaci Sveučilišta u Parizu su analizirali podatke 34 studija o povezanosti između kratkoročne izloženost onečišćenom zraku (do sedam dana) i posljedicama za zdravlje.
Popisani zagađivači bili su ozon, ugljikov monoksid, dušikov dioksid, sumporov dioksid i čestice, a svi osim ozona povezani su s blago povišenim rizikom od srčanog udara.
Ovaj dodatni rizik je blagi u odnosu na “klasične” faktore rizika za srčani udar – visoki krvni tlak, pušenje ili šećernu bolest, no stručnjaci naglašavaju kako je svejedno bitan jer su mnoge osobe izložene onečišćenom zraku, a bolesti srca glavni su razlog smrti u našoj zemlji. Samim time, poboljšanje kvalitete zraka moglo bi značajno utjecati na opće zdravlje ljudi.
Koji je razlog takvim rezultatima? Stručnjaci su ponudili par objašnjenja: primjerice, prethodne studije pokazale kako izloženost onečišćenom zraku povećava upale u našem organizmu koje su vezane za rizik od srčanog udara. Također, izloženost zagađenom zraku može povisiti broj otkucaja srca i krv učiniti sklonijom stvaranju ugrušaka.
Studija je objavljena u časopisu Journal of the
American Medical Association.
Kakav zrak udišemo u Hrvatskoj?
Iz izvješća Agencije za zaštitu okoliša, utemeljenog na rezultatima mjerenja ukupno 139 postaja, vidljivo je kako je i dalje zrak uglavnom čist ili neznatno onečišćen, odnosno udišemo zrak prve kategorije, dok je u pojedinim urbanim područjima utvrđena druga i treća kategorija (umjereno i prekomjerno onečišćen zrak). Onečišćenje zraka utvrđuje se za svaku onečišćujuću tvar posebno, a jedan od kriterija je broj dozvoljenih dana prekoračenja propisanih koncentracija.
Od zabilježenih onečišćenja zraka izdvajamo:
- povišene izmjerene vrijednosti lebdećih čestica i benzopirena (BaP) kao izravne posljedice prometa i industrije u industrijskim središtima te u većim gradovima sjeverne Hrvatske (Zagreb i Sisak),
- visoke vrijednosti lebdećih čestica u Slavonskom Brodu kao posljedica utjecaja prekograničnog onečišćenja zraka uvjetovanog radom rafinerije nafte u Bosanskom Brodu,
- prekoračenja sumporovodika (H2S) u Slavonskom Brodu kao posljedica emisija iz rafinerija nafte u Bosanskom Brodu te na odlagalištu otpada Viševac u Primorsko-goranskoj županiji. Navedena su onečišćenja zabilježena i uz velika industrijska središta Rijeku i Sisak, dok je u Sisku zabilježena i povišena koncentracija merkaptana,
- visoke vrijednosti sumporovog dioksida (SO2) na postajama oko rafinerije nafte u Rijeci te na postaji u centru Splita,
- prekoračenje granične vrijednosti amonijaka (NH3) zabilježeno je na jednoj postaji u Kutini,
- povišene koncentracije ukupne taložne tvari u blizini kamenoloma Sv. Nikola, te talija na postajama kod Potpićana u Istarskoj županiji (Izvor podataka: Biologija.com.hr).
K.Horvat
