Izbjeglička kriza u kojoj stotine tisuća ljudi s Bliskog istoka i Sjeverne Afrike bježe pred ratom i siromaštvom prema Europi, pokrenula je i pitanje zdravstvene sigurnosti jer u velikim migracijama “sele” se i bolesti. Kod nas nema nikakvog razloga za paniku, kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
“Izbjeglice dolaze iz zemalja u kojima je povećan rizik od određenih bolesti – primjerice, trbušnog tifusa, lišmanijaze, ospica, hripavca, tuberkuloze… No svakako treba uzeti u obzir da izbjeglice putuju tjednima, nerijetko i mjesecima, pa je vrlo vjerojatno da će za to vrijeme oboljeli izaći iz inkubacije. To znači da je rizik od zaraze minimalan kad dođu do nas”, objašnjava Iva Pem Novosel, dr. med. iz Službe za epidemiologiju HZJZ-a.
Zaraze vrebaju svaki dan, a ne samo u izvanrednim situacijama
S ovom izbjegličkom krizom povezuje se i virus Zapadnog Nila (uzročnik meningitisa i encefalitisa), no epidemiologinja ističe kako je riječ o virusu koji se ne prenosi s čovjeka na čovjeka, nego ubodom komarca.
“Virus Zapadnog Nila već je godinama prisutan u Hrvatskoj, a slučajevi obolijevanja vrlo su rijetki. Zaštita od virusa Zapadnog Nila prije svega podrazumijeva zaštitu od komaraca.”, pojašnjava dr. Novosel te dodaje kako je prevencija zaraznih bolesti potrebna svakodnevno, bez obzira na izvanredne situacije, a pravila su poznata: osobna higijena (vrlo je važno redovito pranje ruku!) i jačanje imuniteta zdravim načinom života (pravilna prehrana, tjelovježba, izbjegavanje cigareta i alkohola…).
Ljudskost, podrška i razumijevanje
“Ako se suočimo s ovom izbjegličkom krizom, za koju je HZJZ već dao službene upute državnim tijelima, imajte na umu da to nije pošast, nego je riječ o ljudima kojima je potrebna pomoć, kako ona medicinska tako i prikladan smještaj, higijensko-sanitarni uvjeti, hrana, odjeća… Ti su ljudi najčešće dehidrirani, gladni i nesretni jer su morali napustiti svoje domove, a pritom su nerijetko izgubili članove obitelji ili su razdvojeni od njih. Pod velikim su stresom koji može pogoršati već postojeće kronične bolesti (npr. bronhitis, astmu, povišen krvni tlak, dijabetes) ili biti “podloga” za nastanak bolesti. Zbog iscrpljenosti i tuge mogu imati i psihičkih tegoba poput anksioznosti i depresije, pa im je potrebna podrška i razumijevanje”, ističe dr. Iva Pem Novosel.
Ivana. V.
