Madeži se javljaju već u ranijem djetinjstvu, a najviše ih ima u mlađoj odrasloj dobi. U starijoj dobi dolazi do postupnog smanjivanja broja madeža, ali se javljaju druge kožne tvorbe, najčešće hiperkeratoze, koje su im nalik.
Što su madeži?
Madeži su kožne tvorbe građene od nakupina zrelih nevus stanica čija citoplazma je djelomice ispunjena pigmentom, a površina pokrivena slojevitim epidermisom.
Obično su okruglastog oblika, promjera manjeg od 1 cm, mogu biti izbočeni ili u razini kože. Unutar kože najčešće se prostiru u površnom sloju kože (epidermisu) ili u srednjem sloju kože (dermisu), a skoro nikada u potkožju.
Većina ljudi ima 10 do 40 nevusa, mogu biti različite boje, od boje kože preko ružičaste, svjetlo smeđe, tamno smeđe pa do potpuno crne. Postoje i rijetki oblici koji oko sebe imaju krug skoro bijele boje kože bez pigmenta ( “halo nevusi” ) ili su tamno plave boje guste konzistencije ( “blue nevusi” ).
Postoji jasna obiteljska sklonost stvaranju i množenju madeža pa često vidimo kod roditelja i djece iste tipove madeža, čak na istim mjestima. Neke nepotvrđene teorije ukazuju da se, ukoliko postoji genetska sklonost, svakodnevnim brisanjem ručnikom oljuštene stanice madeža mogu usaditi u zdravu kožu i na taj se način grupirati i množiti.
Tvorbe slične madežima
Razne druge kožne promjene i tvorbe sliče madežima i samo se histološki mogu nedvojbeno razlikovati. Tu u prvom redu dolaze u obzir seboroične keratoze koje mogu sličiti običnim madežima, katkada skoro crnom bojom mogu pobuđivati sumnju na melanom. Madežima sliče i razne dobroćudne kožne tvorbe kao dermatofibromi, bradavice, hemangiomi, papilomi solarne pjege itd.
Benigni madeži i maligni kožni tumori
Najvažnije od svega je razlikovati benigne madeže od kožnih malignih tumora, prije svega melanoma.
Postoje točno određeni kriteriji po kojima možemo posumnjati da je madež zloćudan. To je analiza rubova madeža, veličine, boje i ponašanja ( da li raste, mijenja boju, vlaži, često se ozljeđuje npr. brijanjem kod muškaraca).
Melanomu su sklonije osobe svijetle puti, u muškaraca često se nalazi na trupu, glavi ili na vratu, a kod žena na potkoljenicama. Vjerojatnost za nastanak melanoma povećava se s dobi, no zahvaća sve dobne skupine, a vrlo je značajna nasljedna sklonost.
Madežima slični mogu biti i drugi tumori kože kao bazaliomi, Bowenov tumor, karcinomi i najopasniji, srećom i vrlo rijedak Merkel cell karcinom.
Posebno treba biti oprezan kod prekanceroznih promjena kože kao što su displastični nevusi koji još ne spadaju u maligne tvorbe, ali je potreban pojačani oprez i nakon odstranjivanja takvog madeža redovite kontrole. Jako je važno da se na pregledu madeža koriste mikroskopske metode kojima se možemo najbliže približiti ispravnoj dijagnozi karaktera kožne promjene.
Za definitivnu dijagnozu najkompetentniji je patolog i zato kod svih odstranjivanja madeža treba odabrati metodu nakon koje se tkivo može poslati na patohistološku evaluaciju.
Foto: Shutterstock
