S ljepšim vremenom i višim temperaturama stigao je i viši rizik od opasnosti koje predstavljaju krpelji. Osim što prijete planinarima i izletnicima, krpelji se šire svim područjima zemlje pa tako i parkovima ispred naših domova. Učinite sve što možete kako biste umanjili opasnost koju oni predstavljaju!
Krpelji su člankonošci koje karakteriziraju mala i kratka kliješta sa štipaljkama pomoću kojih mogu probušiti kožu domaćina (životinje ili čovjeka) te tako doći do krvi koju sišu. Prema tome, bilo bi krivo reći da krpelji grizu, jer oni nemaju čeljusti.
U kontinentalnim krajevima naše zemlje najrasprostranjeniji je šumski, grozdasti krpelj (Ixodes ricinus) dok u priobalnom pojasu veću opasnost predstavlja kontakt sa psećim krpeljom (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije, uzročnike pjegave groznice. Vrstu krpelja koju češće nalazimo u parkovima, grmlju, vrtovima te su značajniji za vlažnija područja, je Dermacentor reticulatus.
Krpelji kojima više odgovara suho i vruće područje te se zadržava u unutarnjim prostorijama, u našim domovima, u kućicama pasa i na drugim mjestima gdje ima pasa i mačaka, su Rhipicephalus sanguineus.
Krpelji ne lete, ne skaču i ne padaju s grana. Naime, riječ je o sporim parazitima koji se skrivaju se ispod listova, u travi i grmlju, gdje čekaju domaćina. Tada se otpuste s grančice ili travke i prime za odjeću ili kožu prolaznika (ili krzno, ako je riječ o životinji). Na domaćinu krpelji neko vrijeme traže najbolje mjesto za hranjenje, zatim se pričvrste na kožu, utaknu rilce te se hrane krvlju. Rilce krpelja je vrlo oštro i uključuje unazad okrenute izrasline s kojima se čvrsto prihvati u koži i vrlo ga se teško može ukloniti. Za njihovu aktivnost vrlo je važna temperatura i vlažnost, zbog čega su
najbrojniji i najaktivniji u proljeće i početkom ljeta.
Koje bolesti prenose krpelji?
Bolesti koje prenose krpelji putem svoje sline, poput krpeljnog meningoencefalitisa, lajmske bolesti, erlihioze, anaplazmore i borelioze, ozbiljne su i šire se diljem Hrvatske. One mogu biti iscrpljujuće, uzrokovati šepanje, oticanje limfnih čvorova, vrućicu, gubitak apetita, krvarenje, bolnost zglobova, letargiju i pa čak i dovesti do uginuća životinje ili smrti čovjeka. Bolesti se često se teško dijagnosticiraju, njihovo je liječenje komplicirano, a oporavak dugotrajan.
Prevencija
Što možemo učiniti kako bismo smanjili svoj rizik od “ugriza” krpelja prilikom boravka u prirodi?
- ako boravite u prirodi, nosite prikladnu odjeću dugih rukava i nogavica, kapu te visoke i zatvorene cipele
- nosite djeću svjetlijih boja jer ćete tako lakše uočiti krpelja
- krećite se označenim stazama gdje je manja mogućnost kontakta s krpeljima
- detaljno pregledajte cijelo tijelo nakon povratka kući i svu odjeću i obuću. Pregled ponovite sljedećeg dana jer, dok je gladan, krpelj je sitan i teško uočljiv. Kada se najede, višestruko poveća svoj volumen, čak do dvjesto puta.
- ako imate kućnog ljubimca, pregledajte ga nakon svake šetnje, neovisno o tome jeste li bili na izletu “u prirodi” ili u kratkoj, uobičajenoj šetnji po kvartu. Ne samo da ćete na taj način spasiti život svom mezimcu, nego ćete i spasiti život sebi i svojim ukućanima, s obzirom na to da kućni ljubimci mogu prenijeti zarazne bolesti na ljude (tzv. zoonoze).
- protiv krpeljnog meningoencefalitisa možete se preventivno cijepiti. Ovaj se korak preporučuje osobama koje puno vremena provode u prirodi, kao što su planinari, lovci i šumari.
Za cijepljenje te sve ostale informacije građani se mogu obratiti Službi
za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija
Štampar”, Mirogojska cesta 16, telefon: 01/ 46 96 125.
Kako ukloniti krpelja?
Stručnjaci upzoravaju kako ne trebamo paničariti jer nisu svi krpelji nužno zaraženi i nisu prijetnja zdravlju. Ipak, kako bi se umanjila mogućnost i intenzitet zaraze, treba ga odstraniti što prije, oprezno, pincetom, vodeći pritom računa da ukopana glavica ne ostane na mjestu “ugriza”.
Najčešće “ugriz” krpelja prođe neopaženo jer njegova slina sadrži tvar nalik anestetiku. Prvi simptom “ugriza” krpelja je crvenilo prstenastog oblika oko mjesta ugriza, a ostali simptomi mogu slijediti nakon dva do 32 dana: povišena temperatura, slabost i umor, glavobolja, bol u mišićima i zglobovima. Ako sumnjate na ugriz krpelja, nemojte oklijevati nego smjesta potražite liječničku pomoć!
Mnogi će pokušati prihvaćenog krpelja premazati uljem i tako ga ukloniti, no stručnjaci ne preporučuju ovaj korak.
“Ako krpelja premažete uljem ili voskom, on će se ugušiti, s obzirom na to da se njegov dišni organ nalazi u zatku. Ovo neće pomoći kod njegovog uklanjanja, štoviše postoji opasnost od otpuštanja dodatne količine sline s uzročnicima bolesti. Pazite da pincetom zahvatite krpelja na području kod usnog aparata te ga umjerenim i stalnim pritiskom povlačite prema van dok se ne otpusti. Nikako ne gnječite zadak i ne mijenjajte poziciju pritiska jer postoji mogućnost da se usni aparat odvoji i zaostane u koži. Najčešće to nije veliki problem, no ponekad postoji dodatna mogućnost prijenosa bolesti”, objasnio je Krunoslav Pužar, dr.med.vet.
Možete koristiti običnu pincetu, koju većina ima kod kuće, ili onu posebno namijenjenu ovoj svrsi. Nju možete kupiti u ljekarni ili trgovini za kućne ljubimce, a nalikuje malenoj kuki.
Ordinacija.hr
