Lijek nije roba i mjesto mu je u ljekarni

Hrvatska ljekarnička komora najavila je poduzimanje pravnih koraka s ciljem korekcije zakonske regulative vezane uz bezreceptne lijekove.

“Lijek nije roba i mjesto mu je u ljekarni“, glavna je poruka Hrvatske ljekarničke komore, Hrvatskog farmaceutskog društva i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a vezano uz najavljenu liberalizaciju tržišta bezreceptnih lijekova u Hrvatskoj. Istaknuto je to na konferenciji za novinare na kojoj je naglasak bio na trenutno važećem zakonskom okviru, po kojem su bezreceptni lijekovi pacijentima dostupni bez nadzora magistra farmacije, čime ih se dovodi u opasnost. Naime, lijek postaje lijek u pravom smislu riječi tek uz stručni savjet zdravstvenog stručnjaka, čime se osigurava njegova pravilna primjena.

O opasnostima ovakvog zakonskog okvira, iskustvima europskih zemalja u kojima je liberalizacija tržišta dovela do povećanja broja slučajeva štetnog djelovanja nekih bezreceptnih lijekova te o važnosti magistara farmacije u okviru zdravstvenog sustava i pružanja zdravstvene skrbi govorili su doc. dr. sc. Lidija Bach-Rojecky, mag. pharm., prodekanica za nastavu i predstojnica Zavoda za farmakologiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Maja Jakševac Mikša, mag. pharm., izvršna direktorica Hrvatskog farmaceutskog društva i Mate Portolan, mag. pharm., predsjednik Hrvatske ljekarničke komore.

Mate Portolan, mag. pharm.

Opasnost za pacijente i trošak

“Trenutno važeći hrvatski zakonski okvir manjkav je i omogućuje dostupnost nekih lijekova izvan ljekarni i bez nadzora magistara farmacije, što predstavlja opasnost za pacijente, ali i dodatan trošak za hrvatski zdravstveni sustav, koji treba sanirati posljedice nepravilne uporabe tih lijekova. S ciljem korekcije regulative u smjeru kvalitetnijeg nadzora izdavanja lijekova, a radi povećanja sigurnosti pacijenata, Hrvatska ljekarnička komora pokrenut će pravne korake. Konkretno, podnijet ćemo prijedlog za ocjenu zakonitosti aktualnog pravilnika te Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o lijekovima koje su protivne odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o ljekarništvu“, izjavio je Mate Portolan, mag. pharm., predsjednik Hrvatske ljekarničke komore.

Dr. sc. Maja Jakševac Mikša prikazala je iskustva europskih zemalja u kojima je liberalizacija tržišta bezreceptnih lijekova uvedena ranije, a koja su pokazala povećanje broja nuspojava i slučajeva trovanja tim lijekovima uslijed nepravilne primjene. Tom je prilikom naglasila: “Premda je cilj liberalizacije pacijentima osigurati veću dostupnost lijekova po nižim cijenama, iskustva europskih država pokazuju da se to nije dogodilo. Zbog neispravne uporabe često dolazi do predoziranja lijekom, a registrirane su i nuspojave koje ranije nisu bile zabilježene. Iz tog se razloga neke države odlučuju za povratak lijekova u ljekarne”.

Švedska je tako tržište bezreceptnih lijekova liberalizirala 2009. godine i time dopustila prodaju određenih lijekova, poput paracetamola, izvan ljekarni. Međutim, zbog povećanja broja trovanja paracetamolom, kojih je prema podacima iz 2013. bilo gotovo 60 posto više u odnosu na 2006., švedska Agencija za lijekove donijela je odredbu da se od 1. ožujka 2015. povlači prodaja paracetamola izvan ljekarni. Slična je situacija i u Danskoj u kojoj se, nakon što je paracetamol prešao u bezreceptni status, prodaja udvostručila, ali se broj pacijenata koji su završili na bolničkom liječenju zbog trovanja tim lijekom povećao za 74 posto. Problemi su uočeni i u Velikoj Britaniji, u kojoj je paracetamol široko dostupan, a godišnje se zabilježi 30.000 hospitalizacija te do 150 smrtnih slučajeva zbog komplikacija uzrokovanih trovanjem.

U 13 država Europske unije, među kojima su Njemačka, Francuska, Austrija, Belgija, Španjolska i Slovačka, bezreceptni lijekovi dostupni su isključivo u ljekarnama, a u nekim je zemljama broj dostupnih izvan ljekarni vrlo malen.

Upravo je zato još jednom naglašena važnost magistara farmacije u okviru zdravstvenog sustava, jer se oni školuju kako bi pacijentima i građanima mogli dati ispravnu informaciju i savjet te im osigurati sigurnu i učinkovitu primjenu lijeka. “Lijek je ljekovita tvar u kombinaciji sa stručnim savjetom i tek kad je izdan na ovakav način postaje koristan i nezaobilazan u liječenju te siguran za pacijente. Primjena ljekovite tvari može rezultirati pozitivnim terapijskim, ali i štetnim pa čak i toksičnim učincima, ovisno o dozi, drugim lijekovima koje pacijent uzima i životnim navikama. Ljekarnik je stručnjak za lijekove koji tijekom svog petogodišnjeg školovanja stječe, između ostalih, i ekspertna znanja o farmakoterapiji te razvija profesionalne vještine za provođenje ljekarničke skrbi o bolesnicima, primjenjujući pravna i etička načela profesije. Time postaje kompetentan za preuzimanje odgovornosti nad pravilnom i sigurnom primjenom lijekova te nad savjetovanjem bolesnika“, istaknula je doc. dr. sc. Lidija Bach-Rojecky.

Istraživanje provedeno 2013. godine u deset europskih zemalja potvrdilo je važnost ljekarničkog savjeta jer su ljekarnici, uz liječnike obiteljske medicine, izvor pravih informacija kod liječenja manjih zdravstvenih tegoba. Samo zato što su bezreceptni lijekovi dostupni u slobodnoj prodaji, ne znači da su potpuno neškodljivi, štoviše mogu biti opasni te samo njihovo izdavanje pod nadzorom ljekarnika može osigurati najviši stupanj sigurnosti pacijenata.

Podršku inicijativi Hrvatske ljekarničke komore, Hrvatskog farmaceutskog društva i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dali su i Ines Balint, dr. med., spec. obiteljske medicine, ispred Koordinacije liječnika obiteljske medicine (KoHOM) te mr. sc. Damir Jukica, dipl. ing., ispred Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata Grada Zagreba.

Ordinacija.hr
Foto: Shutterstock, Vedran Tolić