Zdravlje

Zdravlje

Krema za sunčanje je obavezna i u hladu!

Ako ste do sada bili uvjereni kako će vas debela hladovina suncobrana ili krošnje nekog drveta zaštiti od ultravioletnog zračenja, znajte kako ste cijelo vrijeme živjeli u zabludi.

„Šeširi, suncobrani, odjeća i hladovina drveća samo nas djelomično mogu
zaštiti od štetnih UV zraka. To znači da je kremu za sunčanje potrebno nanositi
i u hladu! Samo na taj način možemo biti sigurni da smo u potpunosti zaštitili
kožu“, poručuje američki dermatolog dr. Dore Gilbert.

k                     prof. dr. sc. Mirna Šitum

S ovim se tvrdnjama slaže i naša poznata dermatologinja prof. dr. sc. Mirna Šitum, predsjednica Hrvatskog
dermatovenerološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora.

“To
što smo u hladu ili moru ne znači da smo zaštićeni od utjecaja ultravioleta. Dapače,
refleksija koju isijava morska površina i pijesak ima 120 posto štetniji učinak
na kožu od sunca! 
Zaštita je obavezna iako ste se sklonili pod suncobran, tendu broda ili drvo. Pritom se nanošenje
kreme za sunčanje mora obnavljati, jer voda ispire zaštitni sloj. To znači da
novi sloj treba nanijeti nakon dva sata. To se osobito odnosi na djecu koju
moramo štititi faktorom 50+”, dodaje prof. dr. sc. Mirna Šitum.

Ako
želite zaštitili lice, vrat i uši, obavezna je upotreba šešira. Međutim i ovu
vrstu zaštite valja mudro odabrati. Za što bolju zaštitu birajte gusto pletene
šešire ili pokrivala od čvrste tkanine. Ovi će šeširi zaustaviti najmanje 70 do
80 posto sunčevih zraka. Pokrivala za glavu su sjajan način za zaštitu od
opeklina.

kSuncobrani predstavljaju korisnu zaštitu od sunca, no treba imati na umu
da je njihov učinak na plaži iznimno ograničen. Naime, tom okruženju voda i
pijesak reflektiraju ultraljubičaste zrake ispod suncobrana. Većina ljudi vjeruje da je suncobran više nego dovoljan
za zaštitu, međutim to nije istina, poručuju stručnjaci. Maksimalni ćete učinak
ostvariti jedino kombinacijom suncobrana, šešira i kreme za sunčanje. Isto tako, kada vani, najbolje je
potražiti prirodnom hladovinom stabala i boravka pod njom: dr. Gilbert skreće
pozornost na to kako lišće stabla sa gušće također nude viši zaštitni faktor.
Isto vrijedi i za hladovinu drveća.

Zaštititi kožu od opasnih sunčevih zraka nije nemoguća misija. Međutim,
iznimno je važno upotrebljavati pravilan faktor zaštite. Kako ga
odabrati? Za početak je važno, slažu se dermatolozi, odrediti vlastiti
fototip kože.

kOsobe koje imaju posve svijetlu put, svijetle oči i kosu su izrazito
fotoosjetljive. One bi i kod najranijih izlaganja suncu trebale
koristiti maksimalnu fotozaštitu. Međutim, treba naglasiti kako
izlaganje suncu ne obuhvaća samo plažu i kupanje. Nezaštićenoj koži može
štetiti već i šetnja u ovo proljetno vrijeme. Zaključak glasi: osobe
svijetle puti moraju koristiti zaštitni faktor 50+.

Ako ste pak manje fotoosjetljivi tj. imate tamnu kosu, tamne oči i
tamnu put, zaštitni faktor, savjetuju stručnjaci, može biti 20 ili 30.
Važno je naglasiti kako sve osobe, bez obzira na podtip kože, zaštitu
moraju nanositi kontinuirano. Dakle, ako vjerujete kako ćete kožu
pripitomili i pripremili za ultraviolet mazanjem prvih nekoliko dana –
varate se! Zaštitne kreme treba koristiti kontinuirano i ponavljati
nanošenje svaka dva sata.

Ukoliko vas muči sumnjivi madež ili promjena na koži, svoje pitanje možete uputiti dr. Neviji
Delalle Lozici, specijalistkinji dermatologije i venerologije
.

Sve što morate napraviti jest registrirati se na portalu i
upisati svoje pitanje u rubriku Halo,
doktore
. Također možete priložiti fotografije sumnjivih
madeža ili promjena na koži ako ih imate. S obzirom da se putem
fotografija ne može s velikom točnošću utvrditi mogući problem, za
konačnu dijagnozu je potrebno osobno posjetiti dermatologa.

K. R.

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo