Zdravlje

Zdravlje

Dr. Irena Jukić: Darivatelji krvi su naši najplemenitiji sugrađani

U Hrvatskoj se bilježe povećane potrebe za dozama krvi posljednjih mjeseci, a smanjenje zaliha očekuje se i tijekom velikih gužvi u prometu kada je značajno povećanje prometnih nezgoda. Tim povodom smo razgovarali s ravnateljicom
Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, dr.sc. Irenom Jukić.

dr. sc. Irena Jukić

Može li darivanje krvi štetiti zdravlju?

Darivanje krvi ne šteti zdravlju zdravog čovjeka. Kako bi potvrdili to zdravstveno stanje potencijalnog darivatelja krvi, prije samog darivanja svaki čovjek mora “proći” brzi orijentacijski pregled hemoglobina (željeza u krvi) i, naravno, kratki pregled i razgovor s liječnikom.

Zašto se pojedinci boje darovati krv?

Mišljenja sam da zdrave osobe ne daruju krv uglavnom zbog neinformiranosti, odnosno nisu bili u prigodi razmišljati o tome, nisu se susreli sa bolesnicima i potrebitima u svojim okruženjima, a ni sami, na sreću, nisu bili značajnije bolesni. One koji zaista priznaju strah (njih je vrlo malo) ni ne nagovaramo na darivanje krvi. Dakle, prava informiranost je jako važna.

Zašto liječnik prilikom darivanja krvi postavlja “neugodna” intimna pitanja?

Niti jedno pitanje nije rezultat naše znatiželje nego nekih, u struci prepoznatih rizika koji mogu utjecati na sigurnost transfuzijskog liječenja. U tom liječenju ne postoji nulti rizik i mi smo dužni dobiti što više informacija kojima bi smanjili prepoznate rizike za primatelje krvi.

Tko su idelani kandidati za da darivanje krvi?

Nema idealnog kandidata jer su za nas idealni svi dobri zdravi ljudi koji  žele pomoći nepoznatom bolesniku. Ključna riječ je Žele jer neki dobri ljudi zaista žele, ali zbog nekog razloga ne mogu – i to treba poštivati! Dakle, svi zdravi i mladi ljudi (od 18 do 65 godina) koji se dobro osjećaju i koji žele pokloniti dio svoga zdravlja (pretočenog u dozu krvi) nepoznatom bolesniku.

Koliko je osoba prošle godine darovalo krv, primjećuje li se porast?

Prošle godine u Hrvatskoj je transfuzijska služba u suradnji sa Gradskim  društvima m Crvenih križeva prikupila 181.332 doze krvi. Od toga je HZTM prikupio oko 55% (98.226 doza krvi). Bilježimo malo povećanje u odnosu na 2013. godinu kada je prikupljeno 180.304 doze.

Koje su dobrobiti za darivatelje krvi?

Zapravo je najveća dobrobit za darivatelje povećanje osjećaja samopoštovanja jer ne postoji veća dobrota od pomoći vlastitom krvlju nekom nepoznatom bolesniku koji čak neće niti zahvaliti (jer ne zna od koga je dobio taj spasonosni dar). Ta međusobna anonimnost je zapravo idealna i daje ovom plemenitom činu još značajniju dimenziju. Što se nekih materijalnih privilegija tiče, darivatelji krvi u nekim firmama imaju slobodan dan od posla, sa određenim brojem darovanih doza u nekim gradovima su oslobođeni od plaćanja javnog prijevoza, kao i plaćanja participacija u zdravstvenom osiguranju.

Nakon darivanja krvi osigurani su osvježavajući napitci, negdje i zahvalni obroci, mali prigodni pokloni, ali nigdje nije uključena novčana nadoknada. Ipak, niti svi zdravi ljudi daruju krv u firmama koje daju slobodne dane, niti su svi naši darivatelji zaposleni (puno je mladih učenika, studenata, čak i nezaposlenih ili zaposlenih kod privatnih poslodavaca koji ih ne oslobađaju od posla!), a niti su znali na početku da će uspjeti darovati krv toliko puta da bi “dobili” neke beneficije. Dakle, presudna je odluka čovjeka pojedinca da napravi to veliko plemenito djelo.

Postoji li povećana potreba za darivanje krvi u Hrvatskoj?

Smanjenje rezervi pojedinih krvnih grupa uvjetuju potrebe bolesnika, odnosno oni jedini “dirigiraju” stanje na zalihama. Činjenica jest kako bilježimo povećane potrebe posljednjih mjeseci i to kao posljedicu i povećanog broja transplantacija i kardiokirurških operacija, ali i liječenja agresivnijim kemoterapijama, što svakako zahtijeva i povećanu transfuzijsku potporu.

Godišnje planove za akcije prikupljanja krvi radimo u suradnji sa Hrvatskim Crvenim križem na bazi pismeno najavljenih potreba svih bolnica u RH jer su to aktivnosti koje moramo dobro planirati kako bi tijekom cijele godine broj prikupljenih doza krvi bio redovit i ujednačen u cijeloj RH. Izuzetna stanja (smanjenje zaliha pojedinih krvnih grupa) mogu se dogoditi tijekom velikih gužvi u prometu (npr. ljeto ili dugi vikendi) kada je značajno povećanje i prometnih nezgoda. Tada putem medija pozivamo darivatelje upravo tih krvnih grupa, a naravno uvijek se odzovu i brojni dobri ljudi, koji imaju i druge krvne grupe. Tako je bilo i ovaj tjedan. Smanjenje su bile rezerve O neg i A poz, najprije u Splitu. Zagreb, Rijeka, Varaždin su po malo “uskočili” u popunjavanje zaliha Splitu. Tijekom Uskrsnog vikenda svjedočili smo brojnim transplantacijama koje je trebalo suportirati i krvnim pripravcima.

Tko su darivatelji krvi u Hrvatskoj?

Važno je naglasiti kako u Hrvatskoj žive dobri ljudi i da mi to možemo svakodnevno argumentirati. Darivatelji krvi su naši najplemenitiji sugrađani, uglavnom samozatajni i vrlo rijetko se uopće žele eksponirati iako činom pokazuju onu pravu, ljudsku dobrotu. Bez darovane krvi mnoge medicinske grane ne bi imale uspješnost u liječenju, a neke ne bi niti bile zamislive.

Transplantacijska medicina u Hrvatskoj, na koju smo s razlogom ponosni, ne bi se mogla razviti, a posebno ne bi postizali ovakve svjetske rezultate bez darivatelja. Konačno, krvni pripravci su ona važna, nezamjenjiva karika u liječenju i izlječenju mnogih bolesti, lijek koji je nemoguće kupiti bez obzira na imovinsko stanje, niti uvoziti jer je zakonom definirana samodostatnost. Nije ih moguće ni umjetno proizvesti jer je to živi tekući organ jedini predodređen da u hitnoj nevolji stradalnika spašava život i vraća vjeru u dobrotu zdravog čovjeka. Darivatelji krvi su najbolja slika dobre Hrvatske, a posebno nas raduje izuzetno veliki broj mladih ljudi i onih koji do sada nisu darivali krv!

Foto: Pixsell/Tomislav Miletic

Ana Abrahamsberg

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo