Zdravlje

Zdravlje

Divertikuloloza

Imate neobjašnjive grčevite bolove, proljev ili neke druge probavne smetnje? Jeste li pomislili da možda imate divertikule odnosno bolest koje se naziva divertikuloloza?

Što su to divertikuli?

Divertikuli su mala, vrećasta izbočenja sluznice kroz mišićni sloj debeloga crijeva (kolona). Mogu se pojaviti u bilo kojem dijelu debelog crijeva, ali ih najčešće nalazimo u području silaznog dijela debelog crijeva. Veličinom variraju od 0,5 do 1 cm u promjeru, a ponekad se mogu vidjeti i znatno veća izbočenja čak i do 25 cm duljine. Sa šupljinom debelog crijeva su povezani preko vrata koji također može biti različitog promjera i dužine.

kUčestalost i rasprostranjenost divertikuloze

Divertikuli se najčeće javljaju kod bolesnika u dobi od 60 do 80 godina i to mnogo češće kod muškaraca, nego kod žena. Način života s malo kretanja i nepravilna prehrana doprinose većoj učestalosti bolesti.

Smatra se da je danas divertikuloza prisutna kod 20 do 50 posto osoba starije životne dobi.

Radi se pretežno o bolesti zapadne civilizacije. U zemljama Azije i Afrike prevalencija divertikuloze je znatno manja i iznosi cca 1 posto stanovništva. Razlike u načinu prehrane smatraju se osnovnim uzrokom takve velike razlika u geografskoj zastupljenosti ovog stanja. Današnji način prehrane siromašan biljnim vlaknima, povećava mogućnost grčevitih stezanja mišića debelog crijeva. To pak rezultira povećanjem tlaka u kolonu zbog čega sluznica prolazi kroz mišićnu ovojnicu na mjestima gdje je ona slabija.

Kako spriječiti razvoj divertikuloze?

Stručnjaci savjetuju prehranu bogatu biljnim vlaknima – konzumiranje većih količina svježeg voća i povrća, povećan broj obroka koji sadrže neprerađene mekinje, a također i dostatan unos tekućine.

Veća količina vlaknaste hrane osigurava normalnu stolicu i smanjuju tlak unutar crijeva, omogućavajući lakše kretanje crijevnog sadržaja. Povećana količina vlakana u prehrani može smanjiti simptome divertikuloze i spriječiti komplikaciju kao što je divertikulitis. Preporučena dnevna količina vlakana iznos 20 do 35 grama. Vlakna također sprečavaju opstipaciju.

kKoji su simptomi divertikuloze?

Većina osoba s divertikulozom nema značajnih kliničkih simptoma. Bolest se često otkrije usput tj. tijekom pregleda koji se obavljaju zbog drugih razloga: primećuje se za vrijeme sigmoidoskopije, kolonoskopije ili rentgenskih snimaka pomoću barijeve kaše. Manje od četvrtine osoba može razviti upalu divertikula (divertikulitis), a još manji broj može imati krvarenje iz divertikula. Kliničke manifestacije divertikuloze ovise o prisutnosti ili odsutnosti komplikacija. Bolesnici s nekompliciranom divertikulozom, kod kojih je to često usputan nalaz, ponekad imaju bolne grčeve u trbuhu, nadutost i nepravilnu stolicu. Nije jasno da li su ovi simptomi posljedica divertikula ili sindroma iritabilnog crijeva jer se ova dva stanja često pojavljuju zajedno.

Koje su komplikacije divertikuloze?

U nekim slučajevima divertikul na mjestu otvora može prokrvariti u debelo crijevo. To može biti posljedica zadržavanja stolice u divertikulu i oštećenja krvne žile. Krvarenje je češće kod divertikula u uzlaznom nego kad se nalaze u silaznom dijelu debelog crijeva. Uzrok krvarenja može otkriti kolonoskopija (pretraga debelog crijeva savitljivom cijevi za promatranje). Crijevni sadržaj zaustavljen u divertikulu može prouzrokovati i upalu (divertikulitis). Bolest se manifestira jakim bolovima u trbuhu, osobito na lijevoj strani trbuha, pojavom proljeva s tragovima krvi i sluzi, povišenom tjelesnom temperaturom i lošim općim stanjem bolesnika. U laboratorijskim pretragama krvi nalazimo povećan broj bijelih krvnih stanica (leukocitoza) i ubrzanu sedimentaciju eritrocita.

Osim krvarenja, ozbiljne komplikacije divertikuloze događaju se kad divertikul pukne (perforira), što uzrokuje izlazak crijevnog sadržaja u trbušnu šupljinu i dovodi do upale potrbušnice (peritinitis). Nakon upale može se razviti vezivni ožiljak (striktura) koji može suziti prolaz crijevnom sadržaju.

Komplikacija divertikuloze može biti i pojava fistula koje se dreniraju u susjedne organe (najčešće u mokraćni mjehur). Ako se u kulturi mokraće nađu crijevne bakterije, to ukazuje na postojanje fistule između debelog crijeva i mokraćnog mjehura (kolovezikalna fistula).

kLiječenje divertikuloze

Blaži stupnjevi divertikuloze ne zahtijevaju liječenje. Bolesnicima se obično savjetuje dijeta bogata celuloznim vlaknima.

Liječenje upale divertikula (divertikulitis) ovisi o težini simptoma odnosno općem stanju bolesnika. Blaži slučajevi se liječe antibioticima i tekućom dijetom i ne zahtijevaju boravak u bolnici. Bolesnike s težim simptomima treba liječiti u bolnici intravenskim infuzijama uz primjenu antibiotika.

U slučaju komplikacija kao što su apscesi, fistule i jača krvarenja potrebno je i kirurško liječenje.

 

Autor teksta: 

Dr. Zlatko Šušanj
Specijalist opće medicine
Dom zdravlja Zagreb, Dugave

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo