Na jednom njemačkom natječaju aforizama, svojedobno je pobijedio ovaj: Starost? To je kad ti zazvoni mobitel i umiljat ženski glas pita “Mačak, jesi li za jedan brzi seks?“, a ti odgovoriš: “Gospođice, pogriješili ste broj“.

Ostavimo li seks po strani, znanost kaže da već poslije 20. godine polako i nezaustavljivo postajemo fizički i umno sporiji, a iza tridesete beznadno pada izdržljivost, ma koliko se trudili usporiti taj prirodni proces. Poslije pedesete osjetno slabije rade i srce i pluća, a mišićna masa se beznadno smanjuje neovisno o satima provedenima u teretani. Napokon, poslije 65. godine života i žene i muškarci imaju opću fizičku i radnu sposobnost točno upola manju od one koju su imali u četrdesetoj.

Proces starenja ipak prvo zahvaća duhovni život, prije svega sposobnost postizanja novih intelektualnih dostignuća. Zakone Newtona i Einsteina, kao i većinu novih teorija u čistoj matematici, dali su ljudi mlađi od trideset. Promjene u vanjskom izgledu najprije se očituju u držanju; ramena se opuštaju, tijelo je pognuto unaprijed, a mišići su oslabljeni.

Ima li uopće dobrih vijesti?!

Ima. Treba prije svega reći da je fizičko propadanje u velikoj mjeri i posljedica nedovoljne tjelesne aktivnosti, pa se mnogi fizički znakovi starosti mogu odgoditi redovitom tjelovježbom, koju treba mijenjati i prilagođavati godinama. Joga se, širokim izborom vježbi, upravo u toj raznolikosti i prilagodljivosti pokazuje idealnim izborom rekreacijske aktivnosti, a svojim seansama autosugestije nudi izvanredan psihički odgovor izazovu starenja. Istraživanja, naime, pokazuju da u sredinama, gdje u pravilu prevladava očekivanje duljega života, pojedini ljudi zbog toga grupnog očekivanja dulje i žive. Psiha, očito je, čini svoje. Živjeti dulje za mnoge je iz takvih podneblja nešto što je razumljivo samo po sebi, pa njihovo tijelo tako i reagira. Oni doslovce impulsima psihe usporavaju proces starenja! Ukratko, točka početka starenja ili biološki sat reguliran je poglavito jednim faktorom – našim stavom prema starenju.

Vježba: Podizanje kukova i jedne noge

Vježba počinje u ležećem položaju. U prvoj fazi najprije se obje noge prebace iza glave dok stopala ne dotaknu pod, a zatim se rukama stabilno oslonimo na bokove i podignemo obje noge uvis. Potom polako spuštamo jednu nogu dok ne dotakne pod. Druga ostaje u zraku. Spustimo zatim obje noge do poda iza glave i vratimo se u početni položaj pa sve napravimo na drugu stranu

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo