Koronarna ili ishemička bolest srca je karakterizirana većim ili manjim aterosklerotskim plakovima (naslagama) i suženjima unutar šupljine srčanih (koronarnih) arterija koji dovode do smanjenja ili potpunog prekida prokrvljenosti pojedinih dijelova srčanog mišića u području tako promijenjenih arterija.
Ljudsko srce kuca oko
100, 000 puta u 24 sata i svaki put snažnim stezanjem izbacuje krv u organizam,
što podrazumijeva da je i samo bogato mrežom srčanih arterija koje ga snabdijevaju
krvlju i kisikom.
Opskrba srca krvlju odvija se preko dvije srčane ili koronarne arterije –
lijeve i desne koje se granaju u najsitnije ogranke tako da u svaku srčanu
stanicu dolazi potrebna količina kisika iz krvi. Sve značajne promjene u srčanom
arterijskom optoku krvi se uglavnom događaju u početnim dijelovima velikih
arterija. Jaka suženja njihovih šupljina, preko 70 posto, više ne osiguravaju
dovoljnu opskrbu srčanih stanica krvlju kod povećanih potreba (kao pri
naporima, skoku krvnog tlaka, pojavi ubrzanog rada srca), pa nastaje prolazno
smanjenje prokrvljenosti (tzv. ishemija) koje većinom uzrokuje snažnu bol u
prsima. Naglo začepljenje na mjestu ranijih suženja šupljina koronarnih
arterija ugruškom ili plakom dovodi do prekida optoka krvi i propadanja stanica.
Nastaje srčani infarkt s većim ili manjim područjem odumrlih stanica.
No, ako
su se prethodno razvile obilne prirodne premosnice – kolaterale između velikih
srčanih žila, preusmjeravanje krvi u njih omogućuje da se i kod naglog
začepljenja žila prokrvljenost ugroženih dijelova srca ipak održi i stanice “prežive”.
Koronarna bolest se može
pojaviti u nekoliko kliničkih oblika od kojih je najvažnija pojava prsnih bolova. Prsni bolovi kraćeg
trajanja koji prestaju nakon
obustavljanja provocirajućih uzroka koji su ih izazvali (kao što je fizički
napor, uzrujavanje, izlaganje hladnoći) ili nakon uzimanja lijeka, znak su
prolaznog smanjenje prokrvljenosti ili ishemije dijela srčanog mišića (bolesti poznate
još kao angina pektoris). Jaka
neprolazna trajna prsna bol uvijek pobuđuje sumnju na srčani infarkt. Na
žalost, prsna bol nije stalan znak koronarne bolesti. Ishemija može biti
“nijema”, prisutna, ali bez bolova i može se dijagnosticirati samo prolazno
u trenutku trajanja ili kao trajno prisutne ožiljne promjene (kao posljedice
nastanka srčanog infarkta) na temelju karakterističnih promjena u EKG – u. Zato
za neke ljude kažemo da “su prehodali srčanih infarkt”.
Katkada se
koronarna bolest može očitovati kao srčana
slabost koja dovodi do sve izraženijeg popuštanja srca kao pumpe i najčešće
je posljedica propadanja srčanog mišića nakon srčanog infarkta. Česta
posljedica koronarne bolesti su razne, po život opasne aritmije, osobito u ranim fazama razvoja srčanog infarkta,
no i nakon njega, mnogo puta s neizvjesnom prognozom unatoč najsuvremenijem
liječenju. No, svakako je najozbiljnija posljedica koronarne bolesti iznenadna smrt zbog smrtonosne aritmije
– fibrilacije ventrikula.
Koronarna bolest je u
današnje moderno doba u razvijenim zemljama jedan od najvažnijih uzroka
smrtnosti, koji se pravodobnom dijagnostikom i liječenjem može značajno
smanjiti. Zato je vrlo važno, kako za liječnika, tako i za pacijenta na vrijeme
prepoznati znakove koji pobuđuju sumnju u postojanje bolesti.
