Tranzitorna ishemijska ataka: faktor rizika od moždanog udara

Članak (20.12.2010.)

Tranzitorna ishemijska ataka: faktor rizika od moždanog udara

Manifestira se smetnjama govora, slabošću udova, iskrivljenošću lica i smetnjama vida.

  • Podijeli na:

Tranzitorna ishemijska ataka (TIA) je prolazno žarišno oštećenje moždane funkcije koje nastaje zbog smetnji cirkulacije u mozgu, tj. ishemije mozga.

TIA je upozorenje da postoje smetnje cirkulacije u mozgu i da, kao posljedica toga, prijeti nastanak ozbiljnijih oštećenja cirkulacije i posljedično funkcije mozga, odnosno da postoji opasnost od nastanka moždanog udara (ishemijskog oštećenja mozga). Ukratko, TIA je faktor rizika za nastanak moždanog udara. TIA obično traje pet minuta do pola sata, vrlo rijetko duže, do maksimalno 24 sata.

Kliničke manifestacije TIA-e ovise o zahvaćenom dijelu mozga, odnosno pripadajuće krvne žile. Često se nalaze: iskrivljenost lica, smetnje govora, slabost udova, ispad osjeta na dijelu tijela, smetnje vida i sl.

Smetnje cirkulacije mogu nastati u prednjim krvnim žilama, tzv. karotidnom slivu ili u stražnjim krvnim žilama u tzv. vertebralnom slivu. Koje krvne žile su zahvaćene smetnjama cirkulacije procjenjujemo temeljem kliničkog nalaza, odnosno simptomatologije kojom se manifestira.

U slučaju kada je zahvaćen karotidni sliv manifestacije su: istostrani gubitak vida, a moguć je i kontralateralni ispad vidnog polja, kontralateralna slabost udova i oslabljen osjet na toj strani tijela te smetnje govora. Kada je oštećena cirkulacija u vertebralnim krvnim žilama nastaje: obostrani gubitak vida ili smetnje vida, vrtoglavica i nestabilnost pri stajanju, smetnje govora, smetnje gutanja i dvoslika.

TIA odnosno ishemijski moždani udar uzrokovani su nekim od patoloških procesa koji zahvaćaju krvne žile mozga.

Proces može zahvaćati direktno krvne žile mozga, zatim može postojati udaljeno podrijetlo embolusa koji doputuje u intrakranijske krvne žile ili  TIA može biti posljedica poremećaja perfuzije i viskoznosti krvi. Uzrok nastanka TIA-e kao i moždanog udara su: hipoperfuzija, embolizacija ili tromboza.

Uzrok nastanka smetnji cirkulacije su aterosklerotske promjene krvnih žila mozga i krvnih žila vrata (karotidnih i vertebralnih), lipidne  nakupine na krvnim žilama koje se "otkidaju" i ometaju cirkulaciju mozga. Smatra se da je ateroskleroza kronični upalni odgovor arterijske stjenke na oštećenje endotela zbog čega dolazi do nakupljanja lipoproteina. Na mjestu oštećenja dolazi do nakupljanja adhezijskih molekula, upalnih stanica i trombocita,  te postupno i do nakupljanja glatkomišićnih stanica. 

Ateroskleroza

Lipidne nakupine mogu biti meke-masne i/ili kalcificirane koje rjeđe ulceriraju. Masne nakupine često ulceriraju i uzrokuju bilo prolazne smetnje cirkulacije (TIA), bilo ishemijski moždani udar s težim posljedicama. Embolija je uklještenje embolusa na bilo kojem dijelu krvožilnog sustava doplavljenog na to mjesto krvnom strujom. Embolus može biti: tromb (najčešće), dio tromba, mjehurići plina, kapljice masti, fragmenti tumora ili sadržaja ateroma. Najčešće izvorište moždanog udara uzrokovanog  embolusom je srce (tzv. kardiogene embolije).

Uzroci kardiogenih embolija su fibrilacija atrija, akutni infarkt miokarda s trombom u lijevoj klijetki, postinfarktna aneurizma lijeve klijetke, reumatske srčane mane, mehaničke valvularne proteze idr.

U mlađih ljudi uzroci embolijskog moždanog udara mogu biti i arterijsko-venske komunikacije, miksom lijeve pretklijetke, te bolesti srčanih zalistaka, infekcijski endokarditis, nebakterijski endokarditis, bolesti aorte i aortnog luka te dilatacijska kardiomiopatija. Embolusi mogu potjecati i iz aneurizmi karotidnih arterija, presavinuća, elongacije i petljaste tvorbe ekstrakranijskih arterija, disekcije (rascijepa) arterija te rjeđe fibromuskularne displazije ekstrakranijskih krvnih žila.

Neaterosklerotske vaskulopatije su značajno rjeđi uzrok moždanog udara, a nastaju zbog disekcije (rascijepa) moždanih arterija, multisistemskog vaskulitisa, kao i vrlo rijetko Moyamoya bolesti. Uzrok nastanka moždanog udara mogu biti i hematološke bolesti kao što su: policitemija, primarna i sekundarna trombocitoza, bolesti srpastih stanica, teška anemija, paraproteinemija, diseminirana intravaskularna koagulacija, paroksizmalna noćna hemoglobinurija, cirkulirajuća antikoagulantna antitijela, deficit antitrombina III, deficit proteina C i/ili S, poremećaj fibrinogena i plazminogena.

Autorica terksta:

Prof. dr. sc. Marina Titlić,
spec. neurolog

Pronađite svog liječnika u adresaru privatnih zdravstvenih ustanova
Halo, doktore – pitajte i naši doktori odgovaraju!

Još na istu temu…

Anketa

Recite nam…

Obavljate li mikrobiološke pretrage u privatnim laboratorijima?