Reumatoidni artritis ne mora nužno pogoditi samo zglobove – on može ostaviti traga i na krvnim žilama, upozoravaju američki stručnjaci.
Ovaj
autoimuni poremećaj može povećati rizik ateroskleroze, nakupinama plaka u stjenkama
krvnih žila, što moguće povisuje rizik od moždanog udara ili srčanih bolesti,
tvrde istraživači Sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoreu.
S druge
strane, čini se kako određeni lijekovi koji se koriste za liječenje
reumatoidnog artritisa ublažavaju rizik nagomilavanja plaka.
Ateroskleroza je najčešća bolest arterija obilježena suženjem
lumena (šupljine) žile zbog lokalnog zadebljanja unutrašnjeg sloja stjenke koji
se naziva plak ili aterom. Ona je danas jedan od vodećih uzroka smrtnosti u
razvijenim zemljama. Od deset najčešćih uzroka smrti, na bolesti srca i krvnih
žila, kao posljedice ateroskleroze, otpada njih šest.
“Primijećeno
je kako su faktori rizika upala [poput onih kod reumatoidnog artritisa] bitni
samo kod osoba koje imaju i druge faktore rizika za krvožilne bolesti [poput
pretilosti ili sjedilačkog načina života]. Stoga je za njih važno kontrolirati
tradicionalne kardiovaskularne faktore rizika”, objasnio je dr. Jon Giles,
profesor medicine Sveučilišta Johns Hopkins.
Njegov je
tim ultrazvukom pregledao karotidne arterije kod gotovo 160 pacijenata s
reumatoidnim artritisom, koji su prosječno imali 59 godina. Pregled je izvršen
na početku istraživanja, te tri godine poslije. Stručnjaci su izmjerili
debljinu zajedničke i unutarnje karotidne arterije kako bi dobili podatke o
ključnom dotoku krvi u mozak.
Ukupno je
82 posto ispitanika imalo određeni stupanj zadebljanja zajedničke karotidne
arterije, dok je 70 posto imalo zadebljanje unutarnje karotidne arterije. Oni
koji su uzimali TNF inhibitore imali su 37 posto sniženu stopu zadebljanja u
odnosu na ispitanike koji nisu uzimali lijekove. Veća razina upale u tijelu
povezana je s povećanim naslagama plaka.
Međutim,
nisu svi lijekovi pomogli u potpunosti. Osobe koje su uzimale kortikosteroide
bile su izložene povećanom riziku zadebljanja karotidnih arterija, osim ako
nisu uzimali statine – lijekove za smanjenje razine kolesterola. Čini se kako
su statini poništili negativni učinak steroida, tvrde stručnjaci.
“Riječ
je o polagano napredujućim promjenama. Ovaj plak ne ograničava protook krvi,
nego se radi o suptilnijim promjena. Ako uklonimo fkatore rizika i potencijalno
interveniramo na samom početku, možda možemo stvoriti promjene”, zaključio
je dr. Giles.
Reumatoidni artritis je kronična upalna
bolest vezivnog tkiva, nepoznatog uzroka, koja najjače pogađa lokomotorni
sustav, a često se javlja između 25. i 50. godine. Bolest nastupi kada imunitet
napadne tkivo u zglobovima, te dovede do upale, boli i naprednog oštećenja
zglobova. Bolesnik se ne osjeća dobro, kao da mu nedostaje životne energije, a
može se javiti pojačano znojenje, slabiji apetit i poremećaj ritma
spavanja. Zglobovi koji su najčešće pogođeni ovom bolešću su
šake, ručni zglobovi, ramena, koljena, stopala i gležnjevi. U težim slučajevima
ova bolest može dovesti i do invalidnosti pacijenta.
K. Horvat
