Zdravlje

Zdravlje

Promjene u menopauzi povećavaju rizik od srčanih bolesti

Uz menopauzu se obično vežu simptomi poput iznenadnih navala vrućine, hormonalnih promjena, te promjena raspoloženja. No što je sa srčanim bolestima? Studije su pokazale kako se rizik od srčanog udara kod žene, povećava u vrijeme menopauze – oko 50-e godine.

StSrceručnjaci naglašavaju kako je
razumijevanje rizičnih faktora važan prvi korak, te uvjeravaju žene
kako postoje načini za minimiziranje rizika.  

“Mnoge žene mlađe od  50 godina
još nisu prošle kroz menopauzu, te u krvi imaju visoke razine hormona
estrogena
koji štiti srce. No, nakon menopauze, razina estrogena u ženskom
tijelu značajno opada te može doći do većeg rizika od kardiovaskularnih
oboljenja”, objašnjava doktorica Vera Rigolin, sa Centra za žensko
kardiovaskularno zdravlje, Bluhm kardiovaskularnog instituta.

Debljanje je također važan rizičan čimbenik za srčana oboljenja nakon
menopauze. Održavanje zdrave težine tada je često problem jer se tijelo suočava s promjenama razine hormona.
Dodatna težina može pridonijeti fizičkoj neaktivnosti, visokom krvnom tlaku,
dijabetesu i povišenom kolesterolu – sve su to rizični faktori koji mogu
uzrokovati srčani i moždani udar.  

Prepoznavanje srčane bolesti kod žene može biti teško. Mnoge žene su
nesvjesne činjenice kako simptomi bolesti mogu biti drugačiji nego kod
muškarca.
Iako žene često osjećaju nelagodu u prsima, uglavnom se javljaju suptilniji
simptomi, poput umora, mučnine, kratkoće daha, boli u čeljusti,
te općenitog
osjećaja nelagode u području prsnog koša i trbuha.

Tlak“Kod nekih žena može nastati začepljenje najmanjih krvnih žila koje čine
dio mikrovaskularne cirkulacije. Ovakva se, pak, začepljenja ne vide na
angiogramu”, kaže Rigolin.  “U
tim slučajevima često se koristi magnetskarezonanca (MRI) u kombinaciji s
lijekovima, kako bi se vidio protok krvi u najmanjim krvnim stanicama, kada
drugi standardni testovi ne daju potrebne odgovore”.

Ženske osobe, posebice one koje su u menpoauzi, rizik od srčanih oboljenja
mogu smanjiti usvajanjem zdravih životnih navika.  

“Svakako prestanite pušiti, te imajte na umu kako je i pasivno pušenje
štetno. Jedite puno voća i povrća, te vježbajte barem tri puta tjedno kako
biste održali zdravu tjelesnu težinu”, savjetuje Rigolin.

Također je preporučljivo barem jednom godišnje posjetiti svog liječnika, te
obaviti provjeru razine tlaka, šećera i kolesterola.  

D. Šorgić

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo