Što je odgovorno za nutritivne alergije?

Kolumna (24.10.2014.)

Što je odgovorno za nutritivne alergije?

Upoznajte najjače alergene, tzv. veliku osmicu.

  • Podijeli na:

Do alergijske reakcije može doći konzumacijom bilo koje namirnice, no najčešće nastaju pod utjecajem najjačih alergena, tzv. Big 8.

Svatko može razviti alergiju na hranu, no one se najčešće javljaju u osoba koje imaju genetsku predispoziciju, pa tako dijete čiji je roditelj alergičan na neku namirnicu ima čak dvostruko veću mogućnost razvoja nutritivne alergije, dok se djetetu kojemu oba roditelja imaju alergiju vjerojatnost razvoja nutritivne alergije učetverostručuje. Na sreću, većina alergijskih reakcija na hranu nema teške posljedice, štoviše u većini slučajeva alergijske reakcije uglavnom su blage, a djeca ih često prerastu.

Do alergijske reakcije može doći konzumacijom bilo koje namirnice, no najčešće nastaju pod utjecajem najjačih alergena koje je Američka organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) još 1995. navela kao "Big 8". U ovih "velikih" osam nutritivnih alergena ubrajaju se kravlje mlijeko, jaja, soja, pšenica (gluten), kikiriki, orašasto voće, riba i morski plodovi. Ove su namirnice kao nacionalni popis nutritivnih alergena prihvatile i Sjedinjene Američke Države, Australija i Novi Zeland te Europska unija. U Hrvatskoj je za proizvođače prehrambenih proizvoda obilježavanje alergena i tvari koje izazivaju intoleranciju (primjerice, laktoza) obvezno od siječnja 2007., a vezane su uz obveze propisane Zakonom o hrani (NN/2007) i Pravilnikom o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (NN/2004, 2005, 2008).

Upravo su čitanje deklaracija i prepoznavanje alergena bitne stavke u odabiru proizvoda i prehrani osoba koje imaju nutritivnu alergiju, jer jasno označavanje na deklaraciji daje potrošaču sve podatke o hrani, a time i mogućnost odabira prema svojim potrebama.

Na mlijeko je alergično do tri posto djece

Važnost i funkcionalnost mlijeka kao namirnice odavno su prepoznati, no čini se da se upravo njegovo nutritivno bogatstvo u nekim slučajevima pokazalo štetnim, pa je tako oko jedan posto odraslih i dva do tri posto djece alergično upravo na bjelančevine kravljeg mlijeka. Naime, mlijeko je izrazito bogato bjelančevinama. Jedna litra mlijeka sadrži 30 do 35 grama bjelančevina među njima je relativno velik broj onih koje izazivaju alergijsku reakciju, što u prvom redu uključuje alfa-laktoalbumine, beta-laktoglobuline i kazein. Mnoge osobe s dijagnosticiranom alergijom na kravlje mlijeko vrlo često ima alergiju i na kozje mlijeko, a nerijetko i vezanu alergiju na soju. Ako je dijagnosticirana alergija na kravlje mlijeko, savjetuje se prehrana koja će osigurati nadoknadu hranjivih tvari čiji je deficit nastao eliminacijom mlijeka te pronaći odgovarajuću zamjenu za mlijeko i mliječne proizvode.

Iako oboje spadaju u porodicu mahunarki, za razliku od kikirikija koji je snažan alergen, soja vrlo rijetko izaziva jake i ozbiljne reakcije koje bi mogle dovesti do anafilaksije ili anafilaktičnog šoka. Budući da je soja jedan od najčešće korištenih aditiva u suvremenoj prehrambenoj industriji, uz eliminaciju soje, potrebno je voditi računa o sastavu prehrambenih proizvoda i čitanju deklaracija. Pritom je bitno naglasiti da nisu svi proizvodi od soje jednako alergeni, zbog čega osoba s nutritivnom alergijom na soju u većini slučajeva može koristiti sojino ulje. Osim eliminacije soje, sojinih klica, sojina mlijeka i drugih proizvoda koji je sadrže, osobe s nutritivnom alergijom na soju trebaju izbjegavati i neke proizvode koji ne koriste naziv soja, ali je podrazumijevaju, kao što su miso, tofu, lecitin, tempeh, tamari, okara i shoyu.

Nutritivna alergija na jaja je, kao i u slučaju mlijeka, češća u djece nego u odraslih, a glavni čimbenici rizika za njezinu pojavu uključuju pozitivnu obiteljsku anamnezu te postojanje drugih alergija i atopijskog dermatitisa. Iako je alergija na bjelančevine bjelanjka puno češća, alergija na jaje podrazumijeva eliminaciju cijelog jaja i svih proizvoda koji ih sadrže, kao što su tjestenina, keksi, kolači, kreme, majoneze, jela od mljevenog mesa i drugi proizvodi koji u svom sastavu imaju jaja ili ovoalbumin, bjelančevinu jajeta, što roditeljima i djeci može predstavljati velik problem. No, danas na tržištu postoji širok asortiman prehrambenih proizvoda koji ne sadrže jaja, kao i proizvoda koji se mogu koristiti kao zamjena za jaja.

Alergija na gluten i celijakija su dva potpuno različita stanja

U literaturi se uglavnom govori o alergiji na pšenicu, no ova alergija uglavnom se odnosi na smjesu bjelančevina koja se naziva gluten. Prolaminske frakcije ovog tipa nalaze se i u žitaricama kao što su ječam, raž i zob te njihovim hibridima, pa se zbog toga, ako je dijagnosticirana alergija na pšenicu, odnosno gluten, savjetuje i prehrana bez navedenih žitarica. Organizam na bjelančevine pšenice može reagirati IgE posredovanim, ali i drugim neželjenim reakcijama, kao što su pekarska astma, anafilaksija potaknuta vježbom i celijakija. Sve one razlikuju se s obzirom na alergen, uvjete izloženosti i mehanizam reakcije. U kontekstu glutena, vrlo je bitno znati da su alergija na pšenicu ili gluten i celijakija dva potpuno različita stanja te da je njihov mehanizam nastanka potpuno drukčiji, zbog čega je alergiju na pšenicu moguće prerasti, ali ne i celijakiju.

Alergije na orašaste plodove

Alergije na kikiriki i orašaste podove, u koje se ubrajaju lješnjak, bademi, orasi, brazilski i indijski oraščići, makadamija orah, pinjoli, pistacija i kesten, iako spadaju u različite biljne porodice, često se javljaju zajedno, a glavni razlog tome upravo je sličnost bjelančevina koje sadrže. Ove alergije javljaju se već tijekom prvih godina života, a vrlo rijetko (samo u 20 posto slučajeva) se prerastu. Alergijska reakcija javlja se u roku nekoliko minuta, a najjaču reakciju izazivaju kikiriki, orasi i indijski oraščići, zbog čije konzumacije su najčešće zabilježene reakcije osip, crvenilo, otok kože te suženje očiju, nosa i otežano disanje, ali i oticanje i zatvaranje dišnih putova, što dovodi do anafilaktičkog šoka i potrebe za neodgodivom medicinskom intervencijom.

Naravno, kao i kod svake druge alergije, terapija je izbacivanje iz prehrane kako tih plodova tako i svih proizvoda i jela koja ih sadrže. Vrlo često se roditeljima preporučuje ne davati djeci kikiriki sve do navršene treće godine života (ovo nije samo zbog alergenosti nego i oblika same namirnice koju dijete lako može udahnuti zbog čega može doći do gušenja), a ako dijete ima navedenu nutritivnu alergiju, potrebno je s time upoznati sve odgovorne osobe i institucije u kojima dijete boravi. Kod alergija kod kojih je često moguća pojava teških reakcija bitno je da osoba ili skrbnik uza se ima i injekciju adrenalina koju će znati primijeniti.

Alergija na ribu i morske plodove

Alergija na ribu često ide u paketu s alergijom na morske plodove, a najučestalija je u skandinavskim zemljama, Španjolskoj i Japanu. U gotovo 50 posto osoba koje su alergične na jednu vrstu ribe javlja se i alergija na neku drugu vrstu, a kad su posrijedi morski plodovi, odnosno školjke, vjerojatnost raste i na 75 posto. Razlog tome je što se bjelančevina koja izaziva navedene reakcije, topomiozin, nalazi u svim vrstama školjaka, dok se parvalbumin nalazi u bakalaru. Bitno je napomenuti da su alergijske reakcije na ribu vrlo jake te da je katkad i samim udisanjem mirisa ribe moguć njihov nastanak. Eliminacija ribe i morskih plodova iz prehrane podrazumijeva i vrlo oprezno korištenje nekih dodataka prehrani i lijekova kao što su kalcij, glukozamin i slično.

Nema komentara.

Uključite se u raspravu! Komentiranje je moguće kada .
Nemate korisnički račun? Registrirajte se.

Pronađite svog liječnika u adresaru privatnih zdravstvenih ustanova
Halo, doktore – pitajte i naši doktori odgovaraju!

Anketa

Recite nam…

Što vam je najbitnije kod Novalac hrane za doječad?