Sol – mineral života

Kolumna (16.01.2015.)

Sol – mineral života

Iako ima svoju specifičnu aromu i okus, sol upoće nije začin!

  • Podijeli na:

Natrij je prirodno ugrađen u većini namirnica koje konzumiramo, međutim, najviše ga dobivamo upravo putem morske ili kamene soli, a zanimljivo je da ga, racionalnim soljenjem hrane, unosimo samo oko 15 posto ukupnih dnevnih potreba.

"Prašino morska, u tebi jezik prima cjelov oceanske moći", Pablo Neruda.

Gotovo uvijek, priča o soli započinje začinjavanjem jela. No, iako ima svoju specifičnu aromu i okus, sol uopće nije začin! Sol je zapravo esencijalni mineral našeg organizma, a njezin kemijski naziv definira njen osnovni sastav. Natrijev klorid, mineral kristalne čistoće, jedini je "kamen" u ljudskoj prehrani i jedini mikronutrijent koji unosimo u njegovom izvornom anorganskom obiku.

Potrebna količina dragocjeniih natrijevih i kloridnih iona bitan je dio prehrane upravo zato što se fiziološkom procesima svakodnevno gubi, zbog čega je Svjetska zdravstvena organizacija kao dnevnu potrebu za zdravu odraslu osobu preporučila čajnu žličicu, odnosno pet grama soli u kojoj je sadržano dva grama natrija. Međutim, bitno je naglasiti da su potrebe, kao i za svakim drugim i za ovim nutrijentom, individualne i znatno odstupaju u ovisnosti o nizu čimbenika: podneblju, godišnjem dobu, zdrastvenom stanju, stilu života i razini tjelesne aktivnosti.

Uloga natrija je ključna

Natrij kao najzastupljeniji izvanstanični kation igra ključnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima. On je neurotransmiter koji intenzivira osjet okusa, sastavni je dio izvanstaničnih tekućina izuzetno važan za održavanje mebranskog potencijala stanice, provođenje živčanih impulsa te kontrakciju mišića usko vezanih za rad srca. Zbog svojeg specifičnog djelovanja na osjetne stanice okusnih pupoljaka nizom biokemijskih reakcija, neuronskim putevima ativira osnovni okus, osjet slanog, bez kojeg niti jedna hrana na svijetu ne bi imala svoj poznati okus.

Natrij je prirodno ugrađen u većini namirnica koje konzumiramo, međutim, najviše ga dobivamo upravo putem morske ili kamene soli, a zanimljivo je da ga, racionalnim soljenjem hrane, unosimo samo oko 15 posto ukupnih dnevnih potreba. Sama namirnica u izvornom obliku prosječno sadrži manje od dest posto natrija pa se postavlja pitanje: otkud suvišni natrij i osuda slanog kristala kao ključnog faktora rizika od hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti?

Sagledajmo ovu priču o bijelom neprijatelju sa zrncem soli!

... zapravo, radi se o skrivenom natriju, procesuiranoj hrani i zakamufliranoj soli! Brza hrana, industrijski prerađeni, konzervirani, suhomesnati, mliječni, pekarski, konditorski, slatki, slani, a i oni neutralnog okusa, proizvodi su koji sadrže najveći dio natrija, čak preko 70 posto preporučenog dnevnog unosa! Ovo dovodi do zaključka da je stil života i lako dostupna brza procesuirana hrana, a ne prstohvat soli kuhanom jelu, osnovni uzročnik tegoba modernog doba. Stoga je potpuno neopravdano da fraza izgovorena bezbroj puta: "Molim te, dodaj mi sol!“, i dalje ostavlja gorak okus u ustima.

Teško je zamisliti da je nešto poput zrnca soli, danas tako uobičajeno, nekad imalo izniman značaj i vrijednost. Sol je, zbog svoje moći očuvanja svježine hrane i zarobljavanja esencije okusa i aroma, pisala povijest, temeljila civilizacije, kulture, religije, pokretala ratove, određivala podjelu moći. Od antičke Grčke i Rima koristila se kao valuta, ostajala zapisana u jezicima svijeta kao blago sunca kroz latinski "sol" iz kojeg je nastao rimski "salute", preko riječi "selam", što na arapskom znači mir, do engleske riječi "salary" koja još jednom potvrđuje koliko je vrijedno bilo slano zlato…

Foto: Shutterstock

Nema komentara.

Uključite se u raspravu! Komentiranje je moguće kada .
Nemate korisnički račun? Registrirajte se.

Pronađite svog liječnika u adresaru privatnih zdravstvenih ustanova
Halo, doktore – pitajte i naši doktori odgovaraju!

Anketa

Recite nam…

Zašto se veselite proljeću?