Prekomjeran unos rafinirane hrane i hrane s visokim udjelom zasićenih masti i jednostavnih šećera tijekom djetinjstva nosi sa sobom povećan rizik od cijelog niza bolesti uvjetovanih nepravilnom prehranom, poput debljine, kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije.

Iako možemo reći da u
predškolskoj dobi pretilost nije poprimila razmjere epidemije ukupno gledajući
to je najčešći poremećaj među djecom i adolescentima u razvijenim zemljama.

Koja je normalna
tjelesna težina?

Za procjenu stanja
uhranjenosti najrašireniji je pristup mjerenja tjelesne težine djeteta. Kada
djetetovu težinu usporedimo s referentnim vrijednostima za dob najmanje je
pouzdano jer zanemaruje veliku raznolikost u tjelesnoj građi djece iste dobi.
No, ako usporedimo vrijednost izmjerene tjelesne težine s referentnom težinom
za visinu određena djeteta, dobit ćemo pouzdanije vrijednosti.

Drugi i ujedno pouzdaniji
način određivanja i procjene pretilosti je određivanje indeksa tjelesne mase
(body mass index; BMI). BMI (izračunava se dijeljenjem tjelesne težine u
kilogramima s kvadratom tjelesne visine u metrima) je najbolje mjerilo za
pretilost jer izvrsno korelira s ukupnom količinom masti u organizmu, s
arterijskim krvnim tlakom i koncentracijom lipida u krvi.

Normalne vrijednosti
za BMI variraju prema dobi, spolu i stupnju pubertetskog razvoja. Za normalnu
populaciju djece (95. centil BMI za dob), 
gornja granica tako izračunatog indeksa tjelesne mase kreće se za
dječake i djevojčice do 20 godine života između 23 i 30 kg/m2.

Djeca i adolescenti
smatraju se pretilim, ako njihov indeks tjelesne mase prelazi 85. i 95. centilu
za dob i spol, ili ako je veći od 30kg/ m2 u bilo kojoj dobi.

Kako smanjiti tjelesnu
težinu?

Većini
djece koja su pretila, kažu stručnjaci, ne treba savjetovati da bitno smanje
tjelesnu težinu. Umjesto toga potrebno ih je poticati u održavanju vlastite tjelesne težine (tako da ju izrastu rastom u
visinu). Nikako ih ne treba stavljati na redukcijsku dijetu bez medicinskog nadzora,
jer može ugroziti djetetov rast.

U
dobi od prve do pete godine starosti uz dijetetski pristup (poluobrano mlijeko,
ukidanje slatkiša, izbjegavanjem masnog mesa i pripremanje hrane kuhanjem,
pirjanjem) potrebno je poticati tjelesnu aktivnost djeteta primjerenu
mogućnostima.

Iako
možemo reći da se kod djece prehrambene navike lakše mijenjaju nego što je to
slučaj kod odraslih, prehrambene navike su većinom pod utjecajem različitih
kulturoloških i ekonomskih prilika. Osim toga izvori informacija vezanih za
prehranu vrlo su često neprovjereni i stvaraju zablude u područje prehrane
(različite teorije o pravilnoj prehrani). Savjet roditeljima bi bio da se
nastoje o pravilnoj prehrani  informirati
u stručnim institucijama, te da potraže savjet stručnjaka koji se bave
prehranom i njenim utjecajem na zdravlje.

U
ovom ubrzanom životu i ubrzanoj proizvodnji i potrošnji treba se ipak
podsjetiti na ključne preporuke za održavanje tjelesne težine i dobrog zdravlja

Unesite
u svoj dnevni jelovnik svakodnevno voće i povrće, jedite adekvatne obroke i
međuobroke (tijekom rasta potreban je češći, ali količinski manji unos
hrane).Ne zaboravite doručak i bavite se primjerenom tjelesnom aktivnošću.
Svojim primjerom određujemo stav djeteta prema hrani, naučeno ostaje, pa je
važno najmlađima usaditi pravilne prehrambene navike.

Ordinacija.hr preporučuje:

Ljiljana Vučemilović

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo