Bez obzira na vrstu hrane koja se daje dojenčetu važno je i da se nova hrana uvodi postupno i pojedinačno.
Važnost majčinog mlijeka
Majčino mlijeko
predstavlja idealnu prehranu za zadovoljavanje potreba pravilnog rasta i
razvoja djeteta. U prvih šest mjeseci ono u potpunosti zadovoljava nutritivne
potrebe djeteta. U rano dojenačkom periodu dojenje nema samo nutritivnu ulogu
već potiče i emotivnu povezanost majke i djeteta. Pravilna dojenačka prehrana,
poglavito majčinim mlijekom, pridonosi boljem kognitivnom razvoju i vještini
govora. Te osobine, kao što znamo uvelike određuju i našu uspješnost u odrasloj
dobi.
Stručnjaci također ističu da hranjenje na prsima predstavlja i smanjenje
rizika od pretilosti u djece, a kasnije i odraslih, smanjuje rizik od rane
pojave šećerne bolesti i raznih alergija. Zato je bitno da se što više promiču
vrijednosti dojenja i pravilne dojenačke prehrane koje donosi velike dobrobiti
zdravlju djeteta, a kasnije odrasle osobe.
Kakvu
prehranu dojenčeta preporučuju krovne
institucije koje se bave prehranom
Prehrana na prsima najbolja je za dijete u prvih šest mjeseci života. Poželjno je da dojenje potraje sve
dok za to postoje uvjeti. Ako dojenče nije na prsima, za prehranu se
preporučuju dojenački mliječni pripravci (formule). Za dohranu zdravog
dojenčeta nije bitno koju ćemo hranu odabrati kao prvu. Voćnu kašicu ili
povrtne obroke. Važno je, kažu stručnjaci, da se pri uvođenju dohrane za naše
dojenče konzultiramo sa liječnikom djeteta, koji će sukladno neuromotornom,
imunološkom i fiziološkom razvoju djeteta odrediti vrijeme i način dohrane.
Veganska i makrobiotička prehrana ne preporučuje se u dojenačkoj dobi. Također
se ne preporučuje upotreba pripravaka na bazi soje.
Za prehranu djeteta u prvoj
godini života, ne bi trebalo koristiti kao zamjenu za majčino mlijeko ili
dojenački mliječni pripravak, kravlje mlijeko. Kao važna preporuka krovnih
institucija koje se bave prehranom (Američka akademija za pedijatriju, Europsko
udruženje za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu, Europska
akademija za alergologiju i kliničku imunologiju, te Hrvatsko društvo za dječju
gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu), je da se ne treba odgađati uvođenje
namirnica koje mogu biti potencijalni alergeni, bez obzira ima li dijete
atopijsku predispoziciju. No iskustva iz prakse (neočekivano jake reakcije na
određenu hranu), upućuju na činjenicu da svakako treba biti vrlo oprezan kod
uvođenja svake nove hrane, bez obzira na to da li se ta hrana kategorizira kao
alergogena ili ne.
Bez obzira na vrstu hrane koja se daje dojenčetu važno je i da se nova
hrana uvodi postupno i pojedinačno.
Jela za dojenčad od 6-12 mjeseci
Uz voćne kašice i variva, u prvoj godini života treba voditi računa i o
mliječnim obrocima ( preporučuju se dva do tri mliječna obroka).
Voćne kašice mogu se
napraviti i s izdojenim majčinim mlijekom što je svakako zdraviji izbor, ali i
s adaptiranim mlijekom. U ovim zimskim mjesecima tako su dobar izbor voćna
kašica s pečenom jabukom u koju se može dodati rižine ili kukuruzne pahuljice,
zatim miješana kašica od banana i kruške. Žitarice i proizvodi od žitarica
(brašno, dojenački muesli, žitne pahuljice) mogu se koristiti za pripremu
mliječno–žitnih, voćno-žitnih kašica ili priloga. Na dnevnom jelovniku
dojenčeta mogu se naći i voćne kašice uz dodatak svježeg kravljeg sira.
Kao glavna jela dobar su
izbor variva od sezonskog povrća uz dodatak krumpira, kukuruznih ili rižinih
pahuljica i kvalitetnih vrsta mesa (bijelo meso piletine i puretine, teletina,)
ili pak povrtna variva ili povrtne lešade uz dodatak bijele ribe. Ne
preporučuju se suhomesnati proizvodi, naresci, paštete i hrenovke. Kupus, kelj i grašak preporučljivo je
koristiti nakon 10 mjeseca života, a mahune leća i grah ne preporučuju se u
dojenačkoj dobi. Za pripremu jela treba koristiti biljna ulja i maslac.
Ordinacija.hr preporučuje:
