Prehrana djece od 4. do 6. godine

dijete-jede-mama-hrana-voce5

Adekvatan unos hranjivih tvari i energije neophodni su za pravilan rast i funkcioniranje organizma.

Kao i za djecu do treće godine života i za djecu od 4-6 godina u prehrambenim standardima određen je preporučen dnevni unos energije i prehrambenih tvari. Za dijete od 4-6 godina preporuča se dnevni unos energije od 1600 kcal, a u tom dnevnom unosu energije  zastupljenost makronutrijenata također je definirana. Tako bi dnevni udio bjelančevina u  jelovniku trebao  iznositi od 40-60 g odnosno 10-15  posto, masti 53-62 g odnosno 30-35  posto, te ugljikohidrata 200-240 g odnosno 50-60  posto. Prehrambenim standardima također je definiran udio vitamina i minerala, te vlakana. Već je rečeno da pravilnom, raznovrsnom i dobro izbalansiranom prehranom možemo u organizam unijeti dovoljno potrebnih mikronutrijenata.

PrehranaJelovnik djeteta od 4-6 godina ne razlikuje se puno po svom sastavu od jelovnika djeteta ranije predškolske dobi ( 1-3 godine ). Razlike postoje u udjelu  masti u mlijeku i mliječnim fermentiranim proizvodima, pa se tako u toj dobi preporučuju punomasni i djelomično obrani mliječni proizvodi koji sadrže najmanje 2,5 posto mliječne masti. Kod voćnih jogurta preporuke su iste, ali se mogu koristiti i voćni jogurti s manje udjela mliječne masti.

Djeci starijoj od 3 godine u prehranu se trebaju uvoditi mahunarke kao i cjelovite žitarice, mljevene sjemenke i orašasti plodovi.  Zelene mahunarke kao što su mlade mahune i mladi zeleni grašak dobar su izbor. Sušene mahunarke kao što su grah i leća visoko su vrijedne namirnice koje rastu u našem podneblju, te se preporučuju u prehrani barem jednom tjedno.

Soja nije osobito uobičajena u našoj prehrani, a neki proizvodi od soje, primjerice sojine pahuljice ili polpeti mogu kod male djece izazvati probavne smetnje (grčeve, napuhavanje). Cjelovite žitarice  ( peciva i kruh od punog zrna, ječmena kaša, neoljuštena riža, prosena kaša, muesli) preporučuju se u prehrani zbog veće biološke vrijednosti i sadržaja prehrambenih vlakana u odnosu na rafinirane proizvode.

Sjemenke u prirodnom obliku, makar i oljuštene ne preporučuju se maloj djeci, već ih je bolje samljeti i koristiti u pripremi jela, primjerice kolača ili složenaca. Mogu se koristiti sjemenke buće i suncokreta. Sjemenke koje zadržavaju svoju strukturu nisu poželjne zbog moguće apsorpcije.

Na vrlo visokom mjestu nutritivne vrijednosti su bademi, lješnjaci, orasi, kikiriki. No kako su oni povezani s mogućnošću aspiracije bolje ih je koristiti u mljevenom obliku kao dodatak kolačima ili nekoj drugoj hrani. Ova skupina jezgričavog voća također spada u potencijalno jake alergene pa treba biti dodatno oprezan.

HranaU dobi od 4-6 godina djetetu se mogu ponuditi naresci kod kojih je vidljiva struktura mesa (narezak od purećih ili pilećih prsa, šunka i sl. ), te samo povremeno pileće ili pureće hrenovke. Prihvatljivo je, i povremeno se može, uz neka variva - naročito tijekom zime - koristiti i tradicionalni suhomesnati proizvodi kontroliranog porijekla i deklaracije.

U prehranu djece te dobi treba svakako uvesti ribu, visoko vrijednu i lako probavljivu namirnicu. Filetirana riba pripremljena ''na lešo'' ili kao sastavni dio složenca, svakako je dobar izbor. Također kao zamjena za industrijske paštete puno bolji i zdraviji izbor su domaće paštete od riba.

Ne trebamo posebno naglašavati da jelovnik predškolskog djeteta svakako mora sadržavati i kvalitetne vrste mesa, sezonsko voće i povrće, kvalitetne masnoće i što manje rafiniranih proizvoda. Način pripreme i termička obrada hrane također utječe na kvalitetu obroka, pa i o tome moramo voditi brigu. Zbog visokog udjela šećera i konzervansa koji nepotrebno opterećuju organizam, voćne sokove za razrjeđivanje, te guste industrijske sokove poželjno je zamijeniti vodom, prirodnim voćnim sokovima ili čajevima bez dodatka šećera.

Ordinacija.hr preporučuje:

Knjiga