Prehrana djece od 4. do 6. godine

Kolumna (25.01.2010.)

Prehrana djece od 4. do 6. godine

Za dijete od 4. do 6. godina preporuča se dnevni unos energije od 1600 kcal.

  • Podijeli na:

Adekvatan unos hranjivih tvari i energije neophodni su za pravilan rast i funkcioniranje organizma.

Kao i za djecu do treće godine života i za djecu od 4-6 godina u prehrambenim standardima određen je preporučen dnevni unos energije i prehrambenih tvari. Za dijete od 4-6 godina preporuča se dnevni unos energije od 1600 kcal, a u tom dnevnom unosu energije  zastupljenost makronutrijenata također je definirana. Tako bi dnevni udio bjelančevina u  jelovniku trebao  iznositi od 40-60 g odnosno 10-15  posto, masti 53-62 g odnosno 30-35  posto, te ugljikohidrata 200-240 g odnosno 50-60  posto. Prehrambenim standardima također je definiran udio vitamina i minerala, te vlakana. Već je rečeno da pravilnom, raznovrsnom i dobro izbalansiranom prehranom možemo u organizam unijeti dovoljno potrebnih mikronutrijenata.

PrehranaJelovnik djeteta od 4-6 godina ne razlikuje se puno po svom sastavu od jelovnika djeteta ranije predškolske dobi ( 1-3 godine ). Razlike postoje u udjelu  masti u mlijeku i mliječnim fermentiranim proizvodima, pa se tako u toj dobi preporučuju punomasni i djelomično obrani mliječni proizvodi koji sadrže najmanje 2,5 posto mliječne masti. Kod voćnih jogurta preporuke su iste, ali se mogu koristiti i voćni jogurti s manje udjela mliječne masti.

Djeci starijoj od 3 godine u prehranu se trebaju uvoditi mahunarke kao i cjelovite žitarice, mljevene sjemenke i orašasti plodovi.  Zelene mahunarke kao što su mlade mahune i mladi zeleni grašak dobar su izbor. Sušene mahunarke kao što su grah i leća visoko su vrijedne namirnice koje rastu u našem podneblju, te se preporučuju u prehrani barem jednom tjedno.

Soja nije osobito uobičajena u našoj prehrani, a neki proizvodi od soje, primjerice sojine pahuljice ili polpeti mogu kod male djece izazvati probavne smetnje (grčeve, napuhavanje). Cjelovite žitarice  ( peciva i kruh od punog zrna, ječmena kaša, neoljuštena riža, prosena kaša, muesli) preporučuju se u prehrani zbog veće biološke vrijednosti i sadržaja prehrambenih vlakana u odnosu na rafinirane proizvode.

Sjemenke u prirodnom obliku, makar i oljuštene ne preporučuju se maloj djeci, već ih je bolje samljeti i koristiti u pripremi jela, primjerice kolača ili složenaca. Mogu se koristiti sjemenke buće i suncokreta. Sjemenke koje zadržavaju svoju strukturu nisu poželjne zbog moguće apsorpcije.

Na vrlo visokom mjestu nutritivne vrijednosti su bademi, lješnjaci, orasi, kikiriki. No kako su oni povezani s mogućnošću aspiracije bolje ih je koristiti u mljevenom obliku kao dodatak kolačima ili nekoj drugoj hrani. Ova skupina jezgričavog voća također spada u potencijalno jake alergene pa treba biti dodatno oprezan.

HranaU dobi od 4-6 godina djetetu se mogu ponuditi naresci kod kojih je vidljiva struktura mesa (narezak od purećih ili pilećih prsa, šunka i sl. ), te samo povremeno pileće ili pureće hrenovke. Prihvatljivo je, i povremeno se može, uz neka variva - naročito tijekom zime - koristiti i tradicionalni suhomesnati proizvodi kontroliranog porijekla i deklaracije.

U prehranu djece te dobi treba svakako uvesti ribu, visoko vrijednu i lako probavljivu namirnicu. Filetirana riba pripremljena ''na lešo'' ili kao sastavni dio složenca, svakako je dobar izbor. Također kao zamjena za industrijske paštete puno bolji i zdraviji izbor su domaće paštete od riba.

Ne trebamo posebno naglašavati da jelovnik predškolskog djeteta svakako mora sadržavati i kvalitetne vrste mesa, sezonsko voće i povrće, kvalitetne masnoće i što manje rafiniranih proizvoda. Način pripreme i termička obrada hrane također utječe na kvalitetu obroka, pa i o tome moramo voditi brigu. Zbog visokog udjela šećera i konzervansa koji nepotrebno opterećuju organizam, voćne sokove za razrjeđivanje, te guste industrijske sokove poželjno je zamijeniti vodom, prirodnim voćnim sokovima ili čajevima bez dodatka šećera.

Ordinacija.hr preporučuje:

Knjiga

Pronađite svog liječnika u adresaru privatnih zdravstvenih ustanova
Halo, doktore – pitajte i naši doktori odgovaraju!

Kolumne istog autora

Anketa

Recite nam…

Čemu se najviše veselite ovih blagdana?