Hrana i recepti

Hrana i recepti

Jesu li probiotici u potpunosti sigurni?

Probiotici osiguravaju potrebne uvjete za savršenu funkciju crijevne mikroflore i razvoj tzv. dobrih bakterija. Oni su nutricionistički dodaci prehrani koji sadrže žive bakterije ili kulture kvasca.

Na tržištu je dostupna široka
lepeza proizvoda, a najčešći uključuju vrstu bakterija Lactobacillus
acidophilus ili kvasac Saccharomyces boulardii.

Neke osobe mogu u svom probavnom traktu imati bakterije koje moguće izazivaju bolest zbog probavnih poremećaja ili
određenih prehrambenih navika, s obzirom da su “dobre” bakterije uništene
liječenjem antibioticima i sl. U tom slučaju liječnici preporučuju probiotike
kako bi se probavni trakt revitalizirao “prijateljskim” organizmima.

“Poznato
je kako u vrijeme rasta i razvoja, kada su najdinamičnije promjene u našem
fiziološkom i emocionalnom smislu, imamo obilje probiotika. Priroda se
pobrinula i, ukoliko nismo pretjerano zastranili u stilu života, osigurala nam
je uravnoteženu crijevnu mikrofloru
. Nećemo valjda s probioticima napraviti
pogrešku koju smo učinili pojavom antibiotika?”, pita se nutricionistkinja
i dijetetičarka Olja Martinić iz splitskog savjetovališta “Olja”,
dodajući kako je svaka osoba za sebe, te ovisno o dobu i stilu života i
prehrambenim navikama treba odabrati model s najviše izgleda za uspjeh oporavka
mikroflore koji označava jači imuni sustav.

Dokazana klinička uloga probiotika jest ta da oni sprječavaju gastrointestinalne tegobe kod bolesnika
koji uzimaju antibiotike.

Točnije, dodaci na bazi kvasca sprječavaju proljev
koji može izazvati ozbiljne komplikacije kod bolesnika koji su kritično bolesni
i uzimaju antibiotike. Nadalje, prema nekim istraživanjima, probiotici su se
pokazali korisnima kod liječenja određenih kroničkih bolesti.

Mnogi su probiotički dodaci
prehrani polučili uspjeh pri liječenju upalne bolesti crijeva (ulcerativnog
kolitisa jednako kao i Crohnove bolesti), a prema nekim istraživanjima,
dugotrajna uporaba probiotika može pomoći u sprječavanju raka debelog crijeva.

Međutim, trebamo li se okrenuti
probioticima kao sredstvu čiste preventive probavnih tegoba?

“Ukoliko
se ustanovi, i samo ako se ustanovi disbakterioza, potrebno je povratiti
crijeva (a time i podići imuni sustav ) u ravnotežu unosom udređenom
količinom i vrstom dobrih probiotičkih bakterija”, tvrdi nutricionistkinja
Olja Martinić.

Nuspojave probiotika

Većina osoba konzumira probiotike zbog određenih problema s
probavom. No, prije nego što počnete gutati probiotike kao ludi, trebali biste
znati sve o mogućim negativnim stranama ovih dodataka prehrani. Na ovaj ćete
način znati na što obratiti pozornost i kada je možda vrijeme za prestanak
konzumacije.

Znanstvenici se slažu kako je
potrebno provesti više istraživanja prije krovne izjave o sigurnosti
probiotika, iako određene osobe, kao što su bolesnici s izrazito oštećenim
imunitetom ili stariji, mogu imati lošu reakciju na njihovu konzumaciju.

Neki probiotici mogu loše
djelovati na lijekove ili biti okidač alergijskim reakcijama, iako je
uvriježeno mišljenje kako su u potpunosti sigurni. Nuspojava konzumacije
probiotika može dovesti do stanja koje nazivamo sindromom pretjerane drenaže, a
koje uključuje glavobolju, proljev, nadutost, vjetrove ili zatvor. Ove
nuspojave pripisujemo čišćenju toksina iz tijela i može potrajati nekoliko
dana.

Ako se susretnete s ovakvim
negativnim stranama probiotika, stručnjaci savjetuju smanjenje doze dodatka
prehrani i uzimanje preparata koji olakšavaju stolicu ili sadrže puno vlakana.

Tko bi trebao biti na oprezu?

Osobe koje su suočene s rizikom
imunosupresije bi se trebale konzultirati s liječnikom prije uzimanja
probiotika, s obzirom da su oni potencijalno rizični za ozbiljne upale.

Probiotici su pokazali svoju
negativnu stranu kada su u pitanju marketinški trikovi: često konzumenti ne
dobivaju ono što piše na deklaraciji. Istraživanje iz 1999. godine uključilo je
50 probiotika, od kojih je tek nekolicina zaista sadržavala tvari koje su bile
navedene na deklaraciji. Još važnije, mnoge su tržišne marke sadržavale
bakterije koje su štetne za zdravlje. Očigledno da je potrebna standardizacija
ovakvih proizvoda, s obzirom da se radi o dodacima prehrani od kojih očekujemo
– zdravlje, međutim, potrošači su upravo ti kojima se prodaje magla.

“Iskustva
iz nutricionističkog savjetovališta `Olja` pokazuju kako više ne
znači bolje, te da se starim strpljivim modelima kao što su intenzivnija
konzumacija poriluka, zobene kaše, heljdinih žganaca, bućnice i dovoljno oraha
i smokava uz primjerenu i odgovarajuću količinu industrijskih subbiotika može
osigurati besprijekorna harmonija crijevne mikroflore”, tvrdi
dijetetičarka Olja Martinić.

K. Horvat

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo