Hrana i recepti

Hrana i recepti

Blagdanske izjelice jedu obroke čak tri puta veće od uobičajenih!

Zasad se o mogućim uzrocima iznenadnih napadaja prevelika konzumiranja hrane ne zna mnogo, ali se zna da više od polovice takvih izjelica pati od depresije ili joj naginje.

Prejedanje je neobično stanje kada osoba u kratkom roku pojede enormne količine hrane bez ikakva vidljiva razloga, a najmanje zbog gladi. Problem je očigledan u SAD-u, gdje se ta pojava zapaža u oko dva posto odrasloga stanovništva (oko četiri milijuna ljudi), ali i u drugim zemljama blagostanja. Računa se da taj problem ima 10–15 posto umjereno gojaznih osoba, a osobito oni koji nastoje povratiti prethodnu tjelesnu težinu. Blagdansko prejedanje nije “binge eating” u punom smislu riječi, ali po motivima (i posljedicama) je slično, jede se iz običaja, dakle vezano uz božićne i novogodišnje blagdane, kojom se prigodom može zaraditi i nekoliko kilograma suvišna sala. Svima je u podsvijesti da je to doba opuštanja i razuzdanosti, vrijeme u kojem treba zaboraviti uskraćivanje i sve kušati. To je vrijeme kada se ide u goste i kada svaka domaćica želi pokazati, kako ukućanima, tako i gostima, što je sve pripremila za blagdansku trpezu.

Emocionalni problemi, a ne obična glad

Naglo konzumiranje velikih obroka (sarma, kolači, suho meso, kobasice), obično čak tri puta većih od uobičajenih te hranjenje do krajnjih granica sitosti uz karakterističan osjećaj krivnje nakon takva obroka glavne su osobitosti blagdanskih izjelica koji se daju promatranjem lako uočiti. Oni se redovito ponašaju kao da će im netko hranu ukloniti prije nego je pojedu. Sve prateće pojave ukazuju da je riječ o emocionalnim problemima i da nikako nije u pitanju obična glad. Problem počinje početkom prosinca i traje sve do poslije Nove godine, a uvijek se ponovno javlja, pa tako i ove godine. Ne treba pretjerivati s oštrim stavom jer svaki čovjek ponekad dobije napadaj, pa se prejede i zbog toga kaje, kada primjerice zbog neodoljive pite od jabuka pojede tri komada umjesto jednoga. Djelomični krivac za takvu pojavu jest predblagdanska kampanja velikih prehrambenih lanaca, koji se nastoje osloboditi zaliha robe kako bi mogli naručiti nove količine i popraviti svoju godišnju bilancu.

Zasad se o mogućim uzrocima iznenadnih napadaja prevelika konzumiranja hrane ne zna mnogo, ali se zna da više od polovice takvih izjelica pati od depresije ili joj naginje. Kada ljude pitate zašto su tako mnogo pojeli, odgovorit će vam da su bili ljuti, zabrinuti ili tome slično. Na pitanje da li je pretjerano konzumiranje hrane štetno za zdravlje odgovor je jasan – naravno da jest! Kao posljedica dugotrajnih pretjerivanja u hrani mogu se javiti šećerna bolest, povišeni krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog sustava itd. Ako blagdansko prejedanje i ne rezultira ozbiljnom bolešću, činjenica je da će debljanje biti noćna mora žena nakon prva tri mjeseca sljedeće godine, kada zatopli i kada se pred zrcalom budu trebale skinuti.

Blagdanski izjelica može biti povratnik s neke ultrarestriktivne dijete, koji je jedva dočekao da vidi punu trpezu. A blagdani su vrijeme kada su, kamo god dođete, stolovi puni delicija. To je velika napast, osobito kada se želimo družiti i podijeliti radost trenutka s drugima.

Sve počinje i završava u mozgu

Uz jelo i piće lakše se komunicira, a upravo uz razgovor može se mnogo pojesti i popiti. Blagdansko feštanje počinje u uredu ili na radnom mjestu, nastavlja se u kući pa kod prijatelja i rođaka. Svi se utrkuju u ponudi i upravo zbog toga ispraznit će se zalihe hrvatskih šoping-centara i bitno porasti troškovi života u posljednjem mjesecu ove godine. Mnogi će jesti na kartice, zaduživati se, jer kako bi blagdani prošli bez feštanja?

Tijelo ne bi bilo tako savršen stroj kada ne bi imalo kontrolni mehanizam za apetit i glad, pa se može reći ovako: nećete pogriješiti ako kažete da sve počinje i završava u mozgu. Prejedati se preko blagdana (uz obilato zalijevanje alkoholnim pićima), a potom ići u saunu i očekivati skidanje dobivenoga viška jest negiranje činjenice da se sve nadzire iz jednoga središta. A to središte u mozgu nazivamo ACS (Appetite Control System) i on radi kao dobra stara urica. Tako je i kod funkcija kao što su prehrambene navike, tek, tjelesna težina, razina aktivnosti, bazalni metabolizam – sve se kontrolira i svako se pretjerivanje kažnjava. Nikad ga ne vidite, ali uočavate rezultate njegova rada. ACS radi spontano, tiho i neosjetno i zapravo dirigira svim mehanizmima oko uzimanja i uporabe energije. Iz ACS-a dobivate poruke u obliku potreba, želja, apetita…

Evo primjera poruke: mjehur vam je pun – trčite u WC ili – sad ste gladni, idite u hladnjak po hranu. Svjesnom kontrolom ne možete mnogo postići jer se sve obavlja automatski. ACS je uspostavio polaznu točku i bez obzira na variranje u količini dnevne prehrane uvijek se nastoji vratiti na tu točku. Kod blagdana dolazi do poremećaja ravnoteže, iskakanja izvan zadanih parametara, a to je za one koji mršave najveći problem. Dok upoznaju svoj set-point, proći će dosta vremena i doživjet će gorkih razočaranja. Utvrđeno je da ACS radi na tri razine: promjene prehrambenih navika, promjene metabolizma i promjene tjelesne aktivnosti.

Kada ACS želi da nešto učinite, učini vas gladnim i natjera da se hranite. Želim reći, koliko god se ritate i mislite kako uspijevate stvari kontrolirati, vi ste programirani da radite određene stvari. Kad sustav kaže kreni, vi trčite da izvršite nalog upravo kao što slijedite zeleni semafor kad prelazite ulicu! Ako je to odlazak u hladnjak po zdjelicu sladoleda ili komad svježe orahnjače, to ćete učiniti.

Premda savjest kaže ne jer to je odveć kalorično, vi ste zapravo samo motor koji slijedi naloge! Savjest kaže – možda bi bilo bolje malo mrkvice, ali vi završite na sladoledu! Prehrambene su navike dakle automatizirane i stoga ih je teško mijenjati. Zapravo je vrlo malo ljudi koji mogu reći da nadziru svoje prehrambene navike. Centar ACS nalazi se u hipotalamusu, a podaci koje prima dolaze putem kemijskih prijenosnika – hormona (leptin, ghrelin, inzulin).

ACS-centar u hipotalamusu i skupina hormona čine sustav i sve se koordinira u tom sustavu; unos hrane, probava i metabolizam. Naravno, kod tako mnogo sudionika u igri može se dogoditi da nešto zašteka i tada imamo – bolesno stanje koje se može manifestirati na različite načine, među ostalim i debljinom.

Da sada pokušamo ponoviti: emocije snažno djeluju na sferu konzumiranja hrane i treba pomno osluškivati i gledati što se to upravo događa. Za vrijeme blagdana nadzor mora biti dvostruko budan, što nikako ne znači da se ne popije čašica vina i ne pojede komad orahnjače. Ali treba prekinuti zatvoreni krug iz kojeg nema povratka. Stanja u kojima su emocije okidači za preveliko konzumiranje hrane mogu biti socijalna, kada je primjerice oko nas skupina ljudi koja jede pa bi bilo nepristojno da i mi ne jedemo, ili situacijska, kao kad se nalazimo u luksuznom restoranu, pa bi bilo glupo odbiti izvrsnu ponudu atraktivno pripremljenih namirnica, ili fiziološka, kao kad vam poraste glad jer ste preskakali obroke. Nadalje, ako ste na dočeku Nove godine u nekom od jadranskih hotela gdje se hrana nudi neograničeno (bife) – to ne znači da u tri obilaska morate natovariti tanjur svim namirnicama koje stoje na raspolaganju. Svim tim stanjima koja su ljudska i dobro poznata može se doskočiti ako osoba ima sustav samokontrole, no ostaje pitanje koliko je takvih ljudi.

Blagdani i mediji

Blagdanska psihologija pomalo je neuravnotežena reakcija ljudi nametnuta uglavnom snagom medija – da dolazi nešto što treba proslaviti, da se treba opskrbiti svim i svačim kao da je smak svijeta, da je kraj kalendarskog razdoblja koje treba što prije zaboraviti te da je to vrijeme darivanja kada se trebamo dragima iskupiti za sve ono što tijekom godine nismo dobro napravili. A da je to pomalo histerično razdoblje, govori činjenica da se okretanjem kalendara na prosinac šoping-centri doslovce blokiraju, premda će ostati stalno otvoreni. Ne treba zaboraviti da su blagdani bogom dati dani za čišćenje skladišta od robe koja je možda stajala cijele godine i zauzimala prostor te se nije mogla prodati. Običaji su pritom ključna poluga u stvaranju psihoze najedanja; nije dovoljno dvije-tri vrste kolača, nego se domaćice natječu, pa ne treba biti čudno ako poneka spremi 20 vrsta kolača i slastica. Jednostavno, vrijeme blagdana doba je opuštanja kada se na kontrolu potpuno zaboravlja. Ljudi se druže uz hranu i piće, evociraju uspomene. To nikako ne bi bilo loše kada blagdanska hrana ne bi bila visoko kalorična. Dovoljno je spomenuti kolinje i proizvode kao što su češnjovke, krvavice, čvarci, slanina, buncek te kolači na osnovi masnog tijesta kao što su makovnjača i orahnjača. Čovjek za blagdane jede i pije te se veseli premda zna da će početkom siječnja na naplatu doći prvo višak kilograma, a potom i manjak novca.

Ima oko 800 namirnica koje se redovito koriste u prehrani, premda ima jestivih plodova i drugih jestvina koje se mogu konzumirati mnogo više. No ono što je zanimljivo, od 800 namirnica pojedinac svoju prehranu svodi na omiljena jela, što znači da ih nema više od 20–30. Zdrave su one namirnice koje po jedinici težine sadrže najviše hranjivih tvari (vitamina, minerala, zaštitnih čimbenika) uz najmanje kalorija. Brokula je na vrhu, a krumpirov čips na dnu ljestvice. U vrijeme blagdana jede se obično nezdravo, tj. masna jela (sarma, suho meso, kolači od dizanoga tijesta…), a takva je hrana istovremeno najkaloričnija. Stoga nije nikakvo čudo da se nagomila po nekoliko suvišnih kilograma, koji ostaju u trajnom posjedu vlasnika.

U tijeku su obilati blagdanski objedi i večere začinjeni obilatim količinama alkoholnih pića (vino i pivo). Pladnjevi će tijekom Božića biti krcati slatkom i masnom hranom, a tako će biti i za doček Nove godine! Kojim namirnicama izbalansirati blagdanski jelovnik tako da bude za zdravlje prihvatljiviji i za organizam probavljiv? Što više lagane hrane, suhog voća, morskih proizvoda, a što manje alkoholnih pića.

Teško je nadzirati blagdansku prehranu kad vlada euforija, obiteljska atmosfera u kojoj se svi vesele i zabavljaju. U tom blagovanju postoji kolektivna psihologija, sve kušati, svašta popiti, a kalorije se samo skupljaju. Individualna psihologija ne postoji, što je loše. Sve što domaćica ponudi treba uzeti da se netko ne uvrijedi, a najviše kalorija dolazi upravo od alkohola. Rakija, pivo, vino od jutra do sutra, i tako danima. Kada bi čovjek sabrao sve što je tijekom blagdana pojeo i popio, pao bi u nesvijest. U svemu treba biti umjeren i suzdržan, nikako razuzdan.

Uostalom, božićni i novogodišnji blagdani samo su jednom godišnje, pa ih treba dostojno obilježiti. A vrijeme otrežnjenja? Tko će sada misliti na to?

Autor članka: Ignac Kulier
Foto: Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo