Ako samo okusimo izuzetno gorku hranu (a ne progutamo), to je dovoljno za izazivanje mučnine, tvrde američki istraživači.
“Naše tijelo i fiziologije iščekuju posljedice hrane koju ćemo moguće pojesti, čak i ako ta hrana sadrži toksine ili antinutrijente”, tvrdi Paul Breslin sa Sveučilišta Rutgers.
Baš kao što obećanje ukusnog zalogaja može izazvati slinu u usta (sjetite se samo Pavlovljevih pasa), tako i iščekivanje gorkog okusa, koji je povezan s većinom toksina iz biljaka, može dovesti do mučnine.
Ispitanici su u svojim ustima držali gorku, netoksičnu otopinu tri minute i na kraju su ju ispljunuli, a ne progutali. Po razini gorčine, ova je otopina otprilike bila jednaka sirupu za kašalj i sličnim proizvodima za prehladu. Većina je osoba rekla kako se osjećala mučno, što nije bio slučaj kada su probali nešto slatko ili slano.
Dok su ispitanici držali otopinu u ustima, istraživači su elektrodama mjerili aktivnost u njihovom želucu. Određeni uzorci aktivnosti trbušnih mišića su pokazatelj mučnine. Na taj su način potvrdili istinitost tvrdnji ispitanika koji su rekli kako su osjećali mučninu.
“Pokazali smo kako nas naša tijela kažnjavaju zato što smo u ustima držali jake toksine, a naš želudac odgovara tako što zarobi te toksine i povrati ih ako su progutani”, zaključio je Breslin.
Osobe koje su sklone mučnini, primjerice trudnice ili bolesnici koji su pod kemoterapijom, trebali bi izbjegavati gorke okuse, jer je u nekim slučajevima “ekstremna mučnina gora od ekstremne boli”, savjetuju istraživači.
K. Horvat
