Svakog dana medicina napreduje i pospješuje kvalitetu života. Bolesti koje su se nekada smatrale neizlječivima zahvaljujući antibioticima danas više ne prijete. No, pod koju cijenu.
Ukupna masa svih bakterija i mikroorganizama u našem tijelu jednaka je masi mozga, a jedna tura antibiotika u prosjeku uklanja mikrob iz svakog drugog do petog pacijenta. Većina djece nikada se neće susresti s mikrobima potrebnim za normalan rast i razvoj. Već pri samom porodu carskim rezom ostaju bez dobrih bakterija u rodnici.
Žene više ne umiru od zaraza pri porodu, sve je sterilno, mnoge bolesti su izumrle. Upravo zato suvremenog čovjeka i društvo muče novi problemi – pretilost, astma, prenagli rast djece, dijabetes, alergije i razni metabolički poremećaji. Martin Blaser,
ugledni njujorški liječnik sve te probleme svodi pod isti nazivnik. Njegovo polje interesa već preko 30 godina zauzimaju mikroskopski sitni organizmi – mikrobi. Kolika je njihova važnost dovoljno govori grčki korijen riječi μιϰρός: malen + βίος: život.
No, nije problem u mikrobima već u njihovom nestanku. Konstantnom uporabom antibiotika, uz sve njihove benefite, postajemo otporni na njihovo djelovanje, a s druge strane u nama nestaju flora i fauna ključne za imunitet i opće uravnoteženo stanje organizma. Upravo su mikrobi zaduženi za naš metabolizam pa čak i za razum. Kroz svoju novu knjigu “Nestali mikrobi” Blaser nas vodi na “čudesno putovanje u svijet bića koja žive u nama i o kojima uvelike ovisimo“. Laboratorijskim pokusima dugi niz godina potvrđuje i dokazuje svoju tezu. Jesmo li se doveli do situacije da moramo tražiti lijek za postojeće lijekove?
Autora: Ana K.
Foto: Shutterstock, Znanje
