Farmaceutska industrija i IT industrija sve se više zbližavaju i međusobno surađuju na inovativnim projektima. Rezultat tog trenda je promjena u načinu pristupa pacijentu i puno bržeg pristupa efikasnoj terapiji. Zdravstveni IT startupi imaju potencijal da ubrzaju te promjene i zajedno s velikim igračima poboljšaju brigu za pacijenta
U sklopu Weekend Media Festivala, 26.rujna u Rovinju, održati će se panel Big Data u zdravstvu.
Panel će se osvrnuti na trenutne aktivnosti farmaceutske industrije u polju zdravstvenog IT-a, gdje se kreću i na koji način zdravstveni IT poduzetnici mogu bolje surađivati s velikim farmaceutskim i biotehnološkim korporacijama te velikim IT kompanijama.
Svi zdravstveni sustavi u Europi suočavaju se s izazovom starenja stanovništva te povećanim brojem slučajeva kroničnih bolesti. S druge strane, razvojem i stalnim povećanjem ulaganja u istraživanja, farmaceutska industrija nudi nove proizvode kao rješenje ovih problema. Uzevši ovo u obzir, svakako možemo zaključiti da će se financijski pritisak na zdravstveni sustav nastaviti povećavati. U cilju održivosti sustava nužne su promjene. Potrebno je prijeći sa sadašnjeg načina liječenja, orijentiranog na pojedinu bolest, u kojem ishodi terapija nisu sustavno mjereni, na potpuno novi pristup, ustrojen holistički i orijentiran na rezultate terapije. Novi pristup zdravlju omogućio bi individualni pristup liječenju pacijenata i korištenje najefikasnije terapije. Takav pristup nije u velikoj mjeri zastupljen u današnjim sustavima zdravstva u Europi.
Povećanom dostupnošću podataka (tzv. Big Data) vezanih za zdravlje, koje posjeduju i kreiraju dionici u sustavu, bilo bi omogućeno poboljšanje sadašnjeg sustava. U sklopu javno-privatnog partnerstva između Europske komisije i Europske udruge inovativnih proizvođača lijekova (EFPIA) osigurana su značajna sredstva za ostvarenje ovog cilja. To je ujedno bio i prvi korak transformacije zdravstvenih sustav u EU prema puno boljem mjerenju rezultata liječenja, te sukladno tome i određivanja budućih odluka vezanih za terapiju i liječenje pacijenata.
Što je Big data i kakve sve koristi može donijeti u farmaceutici i cijelom zdravstvenom sustavu?
Big Data su podaci koji su nam postali dostupni razvojem digitalnih tehnologija. Generiraju ih direktno korisnici, a određuju ih 3V: Volume (količina), Velocity (dostava u ili blizu realnog vremena) i Varaity (različitost izvora). Ipak, obrađene velike količine podataka koje dolaze gotovo u realnom vremenu iz različitih izvora, nemaju važnost ako im se ne doda i četvrto V a to je Value. Vrijednost za krajnjeg korisnika, odnosno pacijenta, ali i za kompanije u zdravstvenom sustavu, ključna je da bi Big Data iz „bazz worda“ postao značajan za aktivnost kompanije i zdravstvenog sustava u cjelini.
Postoje različiti načini na koje Big Data može koristiti kompanijama u zdravstvu
Big Data daju proizvođačima relevantnu informaciju kako pacijenti koriste njihove proizvode. Osim toga, moguće je dobiti i podatke o navikama zdravstvenih radnika, što upotpunjuje sliku njenih krajnjih korisnika. Na taj način kompanije dodaju vrijednost svojim proizvodima i osiguravaju pacijentima i liječnicima bolje rezultate liječenja. Uz pomoć obrađenih podatak mogu se karakterizirati bolesti tako što će utvrditi trendove kretanja kod zaraznih bolesti te mogućnosti upravljanja bolestima. Osim toga moguće je i prilagoditi nove proizvode i nove načine terapije tako da na tržište idu najučinkovitiji lijekovi. Na osnovu boljeg shvaćanja potreba pacijenta mogu bolje usmjeriti aktivnosti istraživačkih odjela. Moguće je poboljšati korištenje lijekova koji su već na tržištu. U krajnjim slučajevima mogu kvalificiranije odlučiti treba li proizvod uopće plasirati na tržište. Podatke mogu koristiti i kod dizajniranja i provedbe kliničkih studija. Poboljšavanjem detekcije i predviđanja određenih nuspojava mogu poboljšati terapijske indikacije i način primjene lijeka čime poboljšavaju generalnu kvalitetu zdravstvene skrbi.
Vrlo su važni podaci o efikasnosti lijeka nakon stavljanja na tržište i određenog perioda uporabe. Na osnovu toga, farmaceutske kompanije mogu osiguravateljskim tvrtkama koje plaćaju lijekove i liječenje opravdati efikasnost i vrijednost svog proizvoda. U zdravstvenoj industriji, uz pacijente, izvor podataka mogu biti i osiguravajuće kompanije (u Hrvatskoj HZZO) koje raspolažu velikom količinom podataka vezanih za pacijente. Zakonodavni i sigurnosni okvir je vrlo bitan u dostupnosti i mogućnosti obrade podataka.
Generatori podataka bi morali biti upoznati te se složiti sa obradom podataka koje o sebi ili svojim osiguranicima daju na obradu.
Problem je, ne samo prikupiti podatke, nego ih standardizirati, obraditi te analizirati dostupne podatke. Tu zdravstvena industrija može ostvariti značajno partnerstvo s IT industrijom, a u sljedećoj fazi s marketinškom industrijom. Međusobno usklađivanje podataka dobivenih iz različitih izvora predstavlja tehnički izazov koji zahtjeva značajna ulaganje resursa (vremena, znanja i novca) od strane IT industrije te IT odjela velikih firmi u različitim industrijama koje su zainteresirane za korištenje ovog resursa. Značajan doprinos u osmišljavanju načina dobivanja ovakvih podataka, njihovoj obradi, te omogućavanju stvaranja proizvoda i prednosti za krajnjeg korisnika, mogu imati Start Up kompanije. Zahvaljujući svojoj inovativnosti i brzini reakcije, već su u svijetu, ali i kod nas brojne manje kompanije prepoznate kao partneri korištenju i skupljanju ovakvih podataka. Kompanija može zajedno sa drugim dionicima u sustavu postati partner u podršci obrade pacijenta čiji su lijekovi samo dio.
Analizom rezultata terapije dobivenih na ovaj način moguće je fokus u tretmanu usmjeriti na terapije ili zahvate koji su se stvarno potvrdili kao učinkoviti. To znači da će pacijent pravu terapiju dobiti brže i lakše. Na taj način kompanija može doprinijeti smanjenju troškova hospitalizacije i doprinijeti da je pacijenti povezuju sa poboljšanjem kvalitete života, a ne samo sa bolešću. Krajnji rezultat trebalo bi biti povećanje efikasnosti u liječenju pacijenata, a time i veća financijska efikasnost sustava. Korekcijama u liječenju pacijenta i novim proizvodima koji bi se dobili obradom ovakvih podataka mogla bi se povećati i očekivana prosječna životna dob.
Autor teksta: Mladen Kovaček/Konzultant za zdravstvenu industriju.
