Halo, doktore!

Vi pitate, naši liječnici odgovaraju

info

Prijavite se u svoj račun kako bi mogli postavljati pitanja liječnicima. Nemate korisnički račun? Učlani se.

Postavite pitanje

P: Trnci u nogama, zamućen vid, dvoslika, bol pri pokretanju oka, otežan hod, vrtoglavice, gubitak ravnoteže… – neurolog tvrdi da je sve uredu!?

Objavljeno 07.12.2010.

Neurološki problemi

Imam 27 godina i sljedeće simptome: trnci u nogama, zamućen vid i dvoslike pri pogledu prema dolje, bljeskanje pred očima, oči osjetljive na svjetlo, bol pri pokretanju oka, situacija s vidom se pogoršava ako nešto fizički radim ili kad sam na toplom. Zatim otežan hod, vrtoglavice, gubitak ravoteže, slabija lijeva noga, mucanje. Neurolog tvrdi da je sve uredu. Obavila sam MR mozga. Nalaz pokazuje atrofične promjene preuranjene za dob. Vidno polje je blago suženo. Ultrazvuk oka je uredu. Vid mi se donekle popravio, a i ostali simptomi su se povukli. Kasnije su mi se pojavile vrlo intenzivne glavobolje pračene mučninom i utrnuće ruku, nogu i glave-posebno tjemena i usnica. Kod fizičkog napora javlja mi se i peckanje u nogama (iznad koljena). Budući da su kod mene prisutna antitijela na štitnjaču, bojim se da bi se moglo raditi o nekoj autoimunoj neurološkoj bolesti npr. multiploj sklerozi. Krvna slika mi je uredu, osim što je željezo malo sniženo. Da li je moguće da navedeni simptomi dolaze od nedostaka željeza i da li željezo ima kakve veze sa vidom? Unaprijed hvala!

Štovana gospođo,Vaši simptomi mogu se javljati i u okviru multiple skleroze, ali malo je vjerojatno da bi uz toliko kliničkih smetnji nalaz MR mozga bio uredan. Također, ne mislim ni da je nedostatak željeza odgovoran za navedeno. U Vašem opisu spominju se primarno simptomi koji upućuju na iritaciju središnjeg živčanog sustava (glavobolja, mučnina, fotofobija), te simptomi koji mogu biti i periferno i centralno uvjetovani (trnjenje, mišićna slabost, smetnje ravnoteže). Dvoslike pri vertikalnom pomaku oka, ukoliko je nalaz na oku sasvim uredan, upućuju na poremećaj u razini moždanog stabla i bazalnih struktura mozga. Sve opisano može se javljati u različitim stanjima, ali uredan nalaz MR mozga bitno sužava ovaj izbor. Diferencijalno dijagnostički, moguće je da se u okviru bolesti štitnjače jave slične smetnje (ili uslijed oscilacija krvnog tlaka i pulsa i posljedičnih smetnji moždane cirkulacije ili zbog razvoja periferne polineuropatije). Moguće je i da kronične upalne promjene u središnjem živčanom sustavi izazovu slične smetnje, pogotovo određene vrste kroničnih bazalnih meningitisa (TBC, sarkoidoza i slično). Slično se mogu manifestirati i određeni autoimune bolesti (akutni poliradikuloneuritis, Muller Fischerov sindrom, različite autoimune polineuropatije). Preporučio bih, ukoliko to niste već učinili, svakako obaviti likvorsku obradu, jer ćete na taj način najbolje usmjeriti daljnji tijek pretraga (eventualni nalaz upalnih stanica, povišeni proteini, nalaz krvi, antitijela). Pošto je nalaz MR mozga uredan, smatram da bi bilo najbolje više se posvetiti funkcijskim ispitivanjima perifernog živčanog sustava, pri čemu primarno mislim na elektromioneurografiju i mjerenje brzina provođenja perifernih motornih i senzornih živaca (EMNG), s refleksološkim ispitivanjima F-vala i H-refleksa. Također, preporučio bih i multimodalno ispitivanje evociranih potencijala kore mozga (vidne (VEP), slušne (AEP) i somatosenzorne (SSEP) evocirane potencijale). Na taj način bi se isključio poremećaj funkcije perifernih živaca (kao što su različite polineuropatije, poliradikuloneuritis tipa Guillain Barre i slično), te moguća disfunkcija centralnih puteva prijenosa osjeta (medulopatije, mijelitis). Testiranje autonomnog živčanog sustava pomoću tilt-testa, SSR ili RR intervala dalo bi dodatni uvid u stanje autonomnog živčanog sustava. Bilo bi dobro učiniti i EEG da se uoče eventualne patološke električne aktivnosti i u mozgu. Obzirom na opseg potrebne dijagnostičke obrade, smatram da bi najbolje bilo navedeno obaviti bolnički.