Psiha

Psiha

Zašto toliko brinemo?

Foto: Shutterstock

Neki ljudi velik dio vremena posvete razmišljajući o tome da će se se dogoditi nešto loše, nešto što će im biti teško ili s čime će se teško nositi. Brinu se da će izgubiti nešto što sada imaju (zdravlje, sreću, ljubav, moć, status, mudrost, slobodu, podršku, život…) bilo zbog neke svoje pogreške ili zbog toga kako će se stvari posložiti.

Brinuti se oko nečega može biti prvi korak u rješavanju nekog problema i u tom smislu briga može biti konstruktivna. Npr.ako nas brine hoćemo li se osramotiti na nekom javnom nastupu možemo smisliti više načine kako da se što bolje pripremimo na to i time smanjimo vjerojatnost da će se to dogoditi. Ipak, dugotrajnija stanja zabrinutosti najčešće nisu konstruktivna. Ona se javljaju kada brinemo oko nečega na što ne možemo utjecati, ili čak i ako možemo, zbog nervoze i zabrinutosti ne poduzimamo nikakve korake da utječemo na situaciju već ostajemo u stanju zabrinutosti.

Koje su brige konstruktivne, a koje nisu?

Razmišljanje na način da razrađujemo različite negativne scenarije i pitamo se „Što ako…“ stvara nam prividan osjećaj kontrole nad problemom oko kojeg se brinemo.

Čini nam se da upravo zato što puno razmišljamo o nečemu zapravo činimo to da se lakše nosimo s tim izazovom ako se dogodi. Važnije je ipak na koji način razmišljamo jer ako nas naše misli ostavljaju u stanju nelagode, anksioznosti, osjećamo fizičke simptome na pomisao o tome što nas brine – tada zapravo smanjujemo vjerojatnost da ćemo u rješavanju problema moći iskoristiti sve svoje resurse koje imamo (npr.kreativnost, snalažljivost, znaja koja imamo…). Stoga je važno osvjestiti koje su to stvari koje nam se „motaju po glavi“ na način da nas brinu. Zatim je važno vidjeti koje brige su konstruktivne, a koje nisu. Konstruktivne su one na čiji ishod možemo na neki način utjecati i za njih je dobro sastaviti popis što sve možemo učiniti da smanjimo vjerojatnost da će doći do negativnog ishoda oko kojeg se brinemo. Brige oko nečega na što ne možemo utjecati nisu konstruktivne pa je i njih važno prepoznati i kada se jave, nači način kako se zaustaviti u razmišljanju o tome.

Puno toga oko čega se brinemo i puno scenarija koje „vrtimo“ u glavi nikada se ne dogodi, a oduzima nam dragocjeno vrijeme koje bi mogli posvetiti nečemu ugodnijem i korisnijem. Prepoznavanje malih životnih zadovoljstava ili pak prepoznavanje vlastitih vrijednosti i sposobnosti učinit će da više uživamo u životu i da više vjerujemo u sebe. Ukoliko uvježbavamo takav način razmišljanja zapravo smanjujemo vrijeme koje bi inače posvetili neugodnim brigama.

Foto: Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo