Psiha

Psiha

Jeste li pretjerano zabrinuti oko svog i tuđeg zdravlja?

Neki podaci ukazuju na to da jedna od deset osoba ima problem s pretjeranom zabrinutošću dok je drugo istraživanje pokazalo kako se ljudi prosječno brinu 14 sati tjedno.

Ljudi se brinu oko raznih stvari poput: težine, zdravlja, loših odnosa s drugima, financijama, poslu. Kontinuirana zabrinutost mnoge ometa u njihovom svakodnevnom funkcioniranju, a 45 posto ispitanih je izjavilo da se njihova zabrinutost odrazila i na fizičko zdravlje. Ni djecu ne zaobilazi pretjerana okupacija brigama te se javlja kod 2 do 15% djece. Kada je riječ o pretjeranoj zabrinutosti za zdravlje ili o strahu od bolesti, neki statistički podaci ukazuju da će ga doživjeti 3 do 5 posto ljudi. Podjednako se javlja kod muškaraca kao i kod žena.

Pretjerana zabrinutost

Brinuti se o realnim ili nerealnim problemima i strahovima, do određene mjere, je normalno. Primjerice, ako brinemo o novcu, vjerojatnije ćemo raspolagati njime tako da ćemo u konačnici imati manje problema. Ako brinemo o zdravlju, vjerojatnije ćemo jesti zdravije i vježbati redovito. Međutim, kronična ili pretjerana zabrinutost nas ne dovodi do kvalitetnog nošenja sa problemom te loše utječe na fizičko i mentalno zdravlje. Pretjerana zabrinutost nam onemogućuje da koristimo sve svoje resurse na raspolaganju kada je riječ o rješavanju problema te utječe na nas da se ne možemo opustiti, da ne možemo uživati u životu jer nas stalno „muče neke stvari“. Tada naše brige počinju upravljati nama umjesto da nam budu korisni putokazi u životu.

Pretjerana zabrinutost može biti način za izražavanje ljutnje, straha, depresije, a za mnoge, to je način kako izbjeći aktivno rješavanje problema. Ako zamišljamo da će nam se dogoditi najgore u određenoj situaciji, izbjegavanje te situacije u tom trenutku čini se logičnim rješenjem. Problem nastaje što, time što smo izbjegli tu situaciju, potvrdili smo sami sebi da se ne možemo nositi s njome čime je naše samopouzdanje nepobitno u opadanju,

Razlika između normalne i pretjerane zabrinutosti je ta što su brige kod pretjerane zabrinutosti prekomjerne, osoba ima osjećaj kao da se misli o brigama nameću same od sebe, da ih ne može kontrolirati, te da su vrlo često ili stalno prisutne.

Strah od bolesti ili hipohondrija

Pretjerana zabrinutost se može odraziti u mnogo različitih situacija poput toga da nećemo položiti ispit za koji se pripremamo, da nećemo dobiti posao koji želimo, da se nikad nećemo riješiti financijskih problema, da ćemo imati prometnu nesreću ako vozimo auto, da ne možemo govoriti pred drugima, ili pak da ćemo oboliti od neke teške bolesti.

Strah od bolesti ili hipohondrija se definira kao pretjerana briga da imamo ili ćemo se razboljeti od ozbiljne bolesti, čak i nakon što je medicinski potvrđeno da nema razloga za brigu. Često osoba koja ima ovaj strah doživljava određeni simptom poput problema u želucu, kronične glavobolje ili brže udaranje srca kao dokaz da je životno ugroženo bolesna. Prepoznati fizički simptom čini osobu zabrinutom, a sama zabrinutost da je bolesna ili da će joj se nešto jako loše dogoditi, još više povećava zabrinutost. Sve to dovodi do začaranog kruga iz kojeg je često teško izaći.

Uzroci pretjerane zabrinutosti oko zdravlja

Ana je odmalena imala jake glavobolje kada je bila pod stresom, kao i njezina teta. Nakon što joj je teta umrla od tumora na mozgu, Ana je intenzivno strahovala da će i sama oboljeti i umrijeti od tumora na mozgu. Učestale glavobolje smatrala je dokazom i opravdanje za njezin strah.

Postoje različiti uzroci koji mogu dovesti do hipohondrije. Jedan od njih je kao u opisanom slučaju – nesvjesna identifikacija nakon smrti, odnosno ozbiljne bolesti bliskog člana obitelji. Strah od razvoja iste bolesti može se dogoditi i kada se približavamo sličnoj dobi kada je blizak član obitelji prerano umro. S druge strane, medijsko najavljivanje pandemije poput najavljivanje gripe, može kod nekih ljudi dovesti do toga da se počnu pretjerano brinuti da će se razboljeti.

Ljudi se na različite načine nose sa svojom pretjeranom zabrinutošću za zdravlje. Neki ljudi imaju tendenciju čitanju o bolesti na internetu, nastojeći pronaći dodatne dokaze da bi potvrdili svoju brigu. Drugi pak učestalo posjećuju doktora, rade razne pretrage ne bi li dokazali isto, dok će treći izbjegavati odlaziti doktoru jer se boje da će se ostvariti njihovi strahovi.

S druge strane, psihosomatske tegobe koje osoba uzima kao dokaz da je ozbiljno bolesna mogu biti odraz dugotrajno potisnutih emocija. Iako psihosomatske tegobe mogu biti uzrokovane kroničnim stresom, dugotrajno potiskivanje emocija je također stres za tijelo. Znati kako izraziti snažne emocije na adekvatan način može smanjiti i psihosomatske tegobe, a time i smanjiti strah od bolesti.

Info: U Centru Proventus radimo individualno, partnersko i grupno savjetovanje i psihoterapiju te edukacije za stručnjake iz područja terapije igrom i transakcijske analize.

Foto: Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo