Dok odrasli primarno pričaju o svojim problemima i izražavaju svoje osjećaje i misli na verbalan način, djetetu je najprirodniji način izražavanja kroz igru i njezin svijet simbola.
Terapija igrom je pristup u radu s djecom zasnovan na razvojnim principima, u kojem se koriste terapeutske moći igre kako bi se prevenirale ili razriješile socioemocionalne poteškoće djeteta.
Dok odrasli primarno pričaju o svojim problemima i izražavaju svoje osjećaje i misli na verbalan način, djetetu je najprirodniji način izražavanja kroz igru i njezin svijet simbola. Zahtjevi za razgovorom koji uključuju verbalnu artikulaciju njihovih osjećaja, misli i značenja djeci mogu biti preteški, ograničavajući i nesukladni s njihovim razvojnim sposobnostima. Igra osigurava djeci, u njihovom prirodnom ambijentu, komunikaciju s vlastitim osjećajima i uvidima o sebi, drugima i vanjskom svijetu. Ona je djetetov prirodni instrument kroz koji uči, izražava svoje emocije, ali i probleme te frustracije. Intrinzično motivirana i predstavlja način na koji djeca istražuju i ovladavaju sobom i svijetom koji ih okružuje. Igra predstavlja most između vanjske realnosti i djetetovog unutarnjeg svijeta mašte.
Zašto terapija igrom?
Terapija igrom pomaže djetetu da:
-
dosegne razinu funkcioniranja potrebnu za njegov optimalan rast i razvoj, - razvije učinkovitije strategije ponašanja,
- izgradi coping mehanizme suočavanja i nošenja u teškim situacijama,
- razvije nova i kreativna rješenja za probleme s kojima se suočava,
- nauči prihvatiti sebe i druge,
- nauči kako doživjeti i izraziti osjećaje na socijalno prihvatljiv način,
- nauči nove socijalne vještine,
- poveća svoje samopouzdanje i samopoštovanje,
- razvije samovrednovanje i bude sigurnije u vlastite sposobnosti.
Kome je namjenjena terapija igrom?
Terapija igrom prikladna je za rad s djecom u dobi od tri do 12 godina. Prema svojim principima ovaj oblik terapijskog rada koristi se u radu s velikim brojem teškoća s kojima se djeca suočavaju:
Stresni i traumatični događaji:
- rastava roditelja,
- odlazak ili smrt člana obitelji ili ljubimca,
- dolazak prinove u obitelji,
- preseljenje,
- hospitalizacija, oboljenje djeteta ili bliske osobe
- zlostavljanje, zanemarivanje…
Emocionalni i ponašajni problemi:
- problemima u pažnji i koncentraciji
- strahovi, fobije, tjeskoba, anksioznost
- nemir, prkos, ljutnja i agresivno ponašanje,
- depresija, izrazita tuga i plačljivost
- nesamostalost, nesigurnost
- česte promjene raspoloženja, burne emocionalne reakcije, teškoće samokotrole
- teškoće u odnosu sa vršnjacima: sukobi, teškoće uspostavljanja suradnje, povlačenje
- teškoće u odnosu sa odraslima (roditelji, odgajatelji, učitelji)
- međuvršnjačko zlostavljanje (“bullying”)
- poteškoće u savladavanju školskog gradiva
Tjelesni simptomi:
- psihosomatski simptomi bez medicinskog uzroka (npr. trbuhobolja, glavobolja)
- nemogućnost kontrole ili zadržavanje stolice,
- nekontrolirano mokrenje (enureza),
- problemi sa spavanjem (noćne more i stahovi, buđenja)
- nekontrolirani pokreti, tj. tikovi
Teškoće u razvoju:
- Teškoće iz autističnog spektra,
- Razvojno zaostajanje, intelektualne teškoće, tjelesni invaliditet
- Selektivni mutizam
Koje su faze terapije igrom i koje je očekivano trajanje same terapije čitajte za 14 dana.
Više o terapiji igrom saznajte u Kabinetu Korneo.
Autorica teksta: Asja Dubravčić, mag. rehab. educ., praktičar terapije igrom
Opširnije o autoricama Kabineta Korneo, njihovim uslugama i razvojnim programima možete
pročitati na Korneo.hr ili im možete postaviti pitanje u
našoj rubrici Halo
doktore.
Foto: Shutterstock
