Psiha

Psiha

Depresija se javlja i kod najmlađih

Istraživanja su pokazala kako postoji značajan utjecaj ranih odnosa na vjerojatnost pojavljivanja depresije. Tako su kod djece kod koje se razvila depresija češće uočeni problemi u odnosu majka-dijete, u cjelovitosti obitelji te komunikaciji između članova obitelji. Ukoliko se primjeti da djetetovo žalosno ili razdražljivo raspoloženje traje dulje od dva tjedna i da se javljaju neki od gore navedenih simptoma, poželjno je da se roditelji obrate dječjem psihologu.

Što potiče razvoj depresije kod djece?

Nika ima pet godina.
Ide u vrtić i činilo se da voli tamo boraviti. Ipak, u nekom trenutku roditelji
su primjetili kako je Nika postala manje uzbuđena zbog odlaska u vrtić, a
nedugo zatim počela je potpuno negodovati oko toga. Tako je svako jutro
započinjalo Nikinim plačem. Roditelji su ipak inzistirali da nastavi ići u
vrtić i redovito bi ju tamo vodili. Kod kuće se također njeno ponašanje
promijenilo. Manje je jela, slabije se koncentrirala, ništa joj nije
odgovaralo. Roditelji su si to protumačili kao još jednu razvojnu fazu, ali bi
na trenutke pomislili da li su je razmazili da se tako ponaša.

Depresija kod djece razlikuje se od normalnih promjena
raspoloženja i emocija koje se javljaju tijekom dječjeg razvoja. Iako su
kriteriji za postavljanje dijagnoze depresije kod odraslih, djece i
adolescenata jednaki, ipak postoje razlike u simptomima depresije s obzirom na
dob. Naime, kod djece se češće javljaju somatske smetnje, socijalno povlačenje
i razdražljivost.

Različiti faktori mogu
potaknuti razvoj depresije kod djece. Uz biološke faktore te događanja u
okolini, važno je spomenuti značaj odnosa roditelj – dijete. Istraživanja su
pokazala kako postoji značajan utjecaj ranih odnosa na vjerojatnost
pojavljivanja depresije. Tako su kod djece kod koje se razvila depresija češće
uočeni problemi u odnosu majka-dijete, u cjelovitosti obitelji te komunikaciji
između članova obitelji. Također, zabilježen je i manjak potpore okoline što
obično rezultira i smanjenim samopoštovanjem djeteta.

Nika bi ponekad samo
sjedila na stolici s tužnim izrazom na licu. Navečer ne bi mogla zaspati i
tražila je da spava s mamom. Više se nije htjela igrati sa sestričnom s kojom
je donedavno rado provodila vrijeme. Čak ju ni proslava njenog rođendana nije
veselila. Događalo se da svojim roditeljima nekada kaže kako ju oni uopće ne
vole i da bi bilo najbolje da nje nema. Kada bi ju odveli u igraonicu ili neko
drugo mjesto zbog čega bi prije bila jako uzbuđena i sretna, činilo se da je manje
sretna zbog toga nego što je prije bila. 

Simptomi depresije kod djece

Simptomi depresije kod
djece mogu biti različiti i nerijetko zamaskirani ponašanjima kao što su burne
emocionalne reakcije ili agresivna ponašanja. To se češće uočava kod mlađe
djece, dok starija djeca češće iskazuju sniženo raspoloženje i tugu odnosno
simptome sličnije depresivnom ponašanju odraslih. Osnovni simptomi depresije
najčešće su vezani uz osjećaj tuge, beznađa i promjena rapoloženja te obično
uključuju neke od sljedećih znakova:

  • Pojačanu iritabilnost ili ljutnju
  • Tugu i apatiju
  • Povlačenje od prijatelja
  • Povećanu osjetljivost na odbacivanje i nedostatak ljubavi
  • Promjene u apetitu i težini – dijete počne jesti ili značajno manje ili
    značano više nego prije
  • Promjene u spavanju – dijete ne može spavati ili spava više nego inače
  • Neuobičajeno nasilno ili buntovno ponašanje
  • Teškoće u koncentriranju i donošenju odluka
  • Umor, iscrpljenost, dosada
  • Somatske smetnje bez jasnog uzroka (glavobolje, bol u trbuhu…)
  • Gubitak zanimanja za omiljene aktivnosti
  • Smanjena sposobnost funkcioniranja na događanjima s obitelji ili
    prijateljima, u školi, na slobodnim aktivnostima, vezano uz hobije i interese
    djeteta
  • Neopravdani osjećaj krivnje
  • Osjećaj bespomoćnost
  • Suicidalne misli

Kod djece se najčešće ne javljaju svi ovi simptomi. Većinom različiti
simptomi dolaze do izražaja u različito vrijeme i u nekom drugom okruženju.
Iako djeca i dalje mogu naizgled dobro funkcionirati, promjene se uglavnom mogu
uočiti u njihovim društvenim aktivnostima, uspjehu u školi te samom izgledu
djeteta.

Ukoliko se primjeti da djetetovo žalosno ili razdražljivo raspoloženje
traje dulje od dva tjedna i da se javljaju neki od gore navedenih simptoma,
poželjno je da se roditelji obrate dječjem psihologu. Važno je što ranije
utvrditi ozbiljnost situacije i poduzeti potrebne korake. S djecom i njihovim roditeljima se može
raditi po principima terapije igrom.

Autorica članka: Tea Knežević, bacc.univ.psyh.
www.centarproventus.hr
, www.terapijaigrom.hr

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo