Zrak u našim domovima, uredima i mjestima na kojima provodimo veći dio dana uvelike utječe na naše zdravlje i raspoloženje. Često mislimo kako jedino zrak na ulici može biti zagađen i onečišćen, međutim, isto se može primijeniti i na kvalitetu zraka u našem domu.
Onečišćenje “kućnog zraka” uzrokovano
je olovom (iz kućne prašine), formaldehidom, sredstvima protiv zapaljivanja,
insekticidima, radonom (kemijski inertan plin koji nastaje radioaktivnim
raspadom radija) ili čak opasnim kemikalijama iz uobičajenih sredstava za
čišćenje. Neki onečišćivači mogu stići u našu kuću u namještaju, čistačima
tepiha, u boji kojom ličimo zidove ili drvene površine…
Najčešći alergeni koje nalazimo u prašini,
grinje, uz plijesan ili mrtve stanice kože ljudi i kućnih ljubimaca stvaraju
prijetnju za naše zdravlje i mogu uzrokovati alergije ili astmu.
Djeca, astmatičari i starije osobe su pogotovo
osjetljive na vanjske zagađivače. međutim, njihovi učinci na zdravlje se mogu
javiti tek nakon nekoliko godina, nakon upornog izlaganja ovim tvarima.
S obzirom da je kućanstvo zatvoreno, iritanti ne
mogu nikako izaći van i jedino ih se možemo riješiti temeljitim čišćenjem i
provjetravanjem. “Unutarnji alergeni i iritanti su postali važniji u posljednjih
nekoliko desetljeća jer provodimo više vremena u zatvorenom. U većoj smo mjeri
izloženi alergenima nego što smo bili prije tri ili četiri desetljeća”,
upozorava doktor David Lang, pročelnik Imunologije na Klinici Cleveland.
Kako možemo utjecati na kvalitetu zraka u svom
domu?
1. Neka podovi budu čisti
Koristeći usisavač s jakom snagom usisavanja,
četkama koje se rotiraju i posebno učinkovitim HEPA filtrom ćete temeljito
kloniti prašinu, alergene i bakterije s poda. Za najbolje rezultate, stručnjaci
preporučuju usisavanje dva ili više puta tjedno, te redovito pranje poda. Odaberite
krpe od mikrovlakana koje bolje zahvaćaju čestice prašine i prljavštine od
uobičajenih krpa.
- Na ulaz obavezno stavite otirač za noge jer
cipelama ljudi u dom unesu najveću količinu nečistoća, pa čak i kemikalije.
Presvucite se u papuče i cipele držite blizu ulaza – tako ćete smanjiti mazanje
doma, a mirise iz obuće ćete držati podalje ostalih prostorija.
2. Obratite pažnju na vlagu zraka
Grinje i plijesan uspijevaju u vlažnim uvjetima.
Održavanje vlage na razini od 30 do 50 posto može pomoći u kontroliranju ovih
alergena. Koristite osvježivač zraka koji će smanjiti razinu vlage unutar doma.
-
Kada kuhate, obavezno upalite napu koja će
usisati dim koji se diže iz tave ili lonaca. Taj dim sadrži moguće kancerogene
tvari, pokazalo je nedavna studija Međunarodne agencije za istraživanje
raka.
- Kada god možete, sušite odjeću na
otvorenom.
- Nemojte previše zalijevati svoje
biljke.
3. Zabranite pušenje u kući
“Možda najvažniji aspekt
onečišćenja zraka u zatvorenom je pasivno pušenje”, tvrdi pedijatar Philip
Landrigan. Dim cigareta sadrži više od 4.000 kemikalija, a istraživanja su
pokazala kako pasivno pušenje povećava dječji rizik za razvijanjem infekcija
uha i dišnih putova, astme, raka i sindroma iznenade dojenačke smrti.
Prema podacima Ujedinjenih naroda pušenje ubija najmanje pet milijuna ljudi godišnje, a pasivno pušenje
neposredno uzrokuje oko 600.000 smrti, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene
organizacije (WHO).
4. Provjerite količinu radona
Radon je bezbojan, kemijski inertan plin
koji nastaje radioaktivnim raspadom radija i sam po sebi je radioaktivan. Ovaj
plin bez mirisa značajno povisuje izglede za razvijanje rizika od raka pluća i
drugi je po redu uzročnik raka pluća u
SAD-u. Ako pušite kod kuće i vaš dom ima visoku razinu radona, izloženi ste
izrazito visokom riziku ove maligne bolesti.
Radon nastaje prirodnim raspadanjem urana koji
je sadržan u mnogim vrstama tla. Obično prodire kroz zemlju u dom kroz sićušne
rupine i krhotine u temeljima.
5. Izbacite kemikalije
Možda asocirate čistu kupaonicu s citrusnim
mirisom ili se volite prisjetiti mirisa Mediterana osvježivačima s lavandom,
ali većina ovih mirisa sadrži mnoge kemikalije koje nisu zdrave. Uobičajeni
deterdženti za pranje rublja, omekšivači i osvježivači zraka u tekućem stanju
ili u raspršivaču ispuštaju plinove.
Većina ovakvih mirisa se dobiva iz petrolejnih
proizvoda i u pravilu njihova štetnost po ljudsko zdravlje pri udisanju nije
testirana (većina ispitivanja se koncentrira na utjecaj kemikalija u doticaju s
kožom).
Ftalati spadaju u skupinu kemikalija koje se često koriste u mirisima
ili za omekšavanje plastike. Istraživanja su pokazala kako oni ugrožavaju
ravnotežu hormona kod životinja.
- Odaberite blaga sredstva za čišćenje koja ne
uključuju umjetne mirise.
- Izbacite aerosolne sprejeve – dezodoranse, lak
za kosu, sredstvo za čišćenje tepiha ili namještaja u spreju, te osvježivače
zraka iz raspršivača.
- Provjetravajte svaku prostoriju.
K. Horvat
